• Zatvorena peškarija
  • 12.12.2019. 13:30
  • Splitsko-dalmatinska, Split

Ribari i prodavači zatvorene splitske peškarije: kako će se nakon lovostaja prodavati srdela?

Bilo bi dobro kad bi se sve riješilo do kraja godine jer ne znam kako će se nakon lovostaja na sitnu plavu ribu, prodavati srdela u malom unutarnjem prostoru, kaže Antonio Šunjić, predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore Split.

Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
  • 1.149
  • 108
  • 1

"Fali nam peškarija, nezaobilazno misto u Splitu, gdje se tradicionalno kupuje riba. Svi smo žalosni zbog njezina zatvaranja, ali ipak svjesni da je treba obnoviti kako bi dobila odobrenje za prodaju ribe. Nadamo se da to neće trajati dulje vrijeme s obzirom da trenutno radimo u ograničavajućim uvjetima, stisnuti ka srdele", kaže Antonio Šunjić, predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore Split.

Na snazi je, naime, rješenje Veterinarske inspekcije i Državnog inspektorata o zatvaranju spornog vanjskog dijela koji nije odobren ni registriran pri Ministarstvu poljoprivrede te nema infrastrukturne uvjete niti preduvjete za samokontrolu higijene hrane i HACCP sustava, dok unutarnji dio ima. 

Trženje ribe sada je puno teže nego prije jer su svi ribari i prodavači s vanjskog dijela ribarnice premješteni u drugi, zatvoreni dio gdje se također nude plodovi mora, pa im je prilično tijesno. "Pretpostavljali smo da bi se ovo moglo dogoditi, ali ako je tako trebalo biti, pitanje je zašto nismo na vrijeme obaviješteni? Zatečeni smo, peškarija zatvorena brže bolje, a koncesionar "Tržnice Hypos" povisio cijenu za banak (prodajno mjesto, op.a.). Prije smo ga plaćali 50 kuna po danu, a sad se "poduplalo" na 100 kuna, s lošijim uvjetima na uskim bancima od 1 metra i 20 cm.

U zatvorenom dijelu "stisnuti ka srdele"

No, ipak je uvažen zahtjev našeg Ceha da se stavi prioritet na splitske ribare i da se što prije naprave potrebne preinake u cijelom sustavu. Svaki prodavač treba dobiti sanitarnu knjižicu, zatim će se uspostaviti hladni lanac prodaje kako bi se propisno postupalo s ledom, odnosno ribom općenito. To su sve normalni uvjeti, stoga vjerujemo da će se peškarija opet otvoriti", govori Šunjić.

Odlukom sanitarne inspekcije ukinuta je prodaja na vanjskom dijelu peškarije (Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL)

Tomu se nadaju i drugi ribari i prodavači, iznoseći svoje spoznaje s kojima se isprepliću pitanja, slikovito rečeno, tragom stihova poznate pjesme: Odakle se čisti riba, jel od glave ili repa? A najdirektniji je Drago Budimir, dugogodišnji prodavač bijele ribe u zatvorenom dijelu Ribarnice. Dobro  poznaje stanje u kojem djeluje, koje je, kaže, daleko od idealnog. Zato bez dlake na jeziku otvoreno, ali dobronamjerno pita i upozorava: 

"Zašto se ništa nije napravilo do sada, nego nas dovelo pred gotov čin? Eto, sad smo svi zajedno, što nije toliko loše, jedino je loše kad su digli cijenu banka sto posto, a ništa se nije investiralo ni u ovom zatvorenom dijelu koji je vrlo zapušten. Električna instalacija  je upitna, a najgore je kad padaju kiše jer se svaki put bojimo da bi moglo doći do kratkog spoja, ne daj Bože, tek onda bi bilo ajme nama. Voda stalno ulazi, pod je neravan i klizak, ljudi padaju, a čistoća na nuli. Ja sam neki dan čistio, ribao zajedno s kolegicom. Znači, to je nebriga onoga tko upravlja, samo im je briga kako povisiti cijenu", poručuje Drago. 

Svoj sud ima i prodavačica Jasna, ona bi i pod cijenu hladnoće ipak radije bila vani: "Mi ne možemo unutra funkcionirati jer dobili smo bokunić banka (mali komadić štanda, op.a.) a ja imam četiri vrste mola, a što ću s ostalom ribom? Gdje ću je smjestiti? Eto, od nedavno smo saznali da nemamo dozvolu, a mi smo uredno plaćali jer smo mislili da je imamo. Znači netko nas je preveslao. Još su u roku od 24 sata napravili drastičnu promjenu, bez upozorenja. Ovo vam je sad trenutno totalni kaos, kolaps na peškariji", tvrdi Jasna.

I koncesionar nije u zavidnoj situaciji pa nastoji srediti situaciju, kako bi se posao vratio u normalu. Pisanim priopćenjem objasnio je svoje poteze u svezi ribarnice: "Činimo sve kako bi nadležne službe što žurnije dopustile potrebne intervencije na vanjskom dijelu ribarnice kojeg je potrebno zatvoriti, da bi dobilo odobrenje za rad".

A kad se potrebni zahvati privedu kraju svi bi trebali biti zadovoljni, jer ih ove promjene zbunjuju. Takav je slučaj i sa simpatičnom gospođom Suzanom iz Metkovića, koja je došla kupiti ribu, a njezine omiljene ribarnice nema. "Ja sam iz Metkovića, živim u Sarajevu, eto me u Splitu, tražim ribu. Ustvari došla sam vidjeti ima li je ili nema, a nje nema! Uvijek sam smatrala da je na otvorenom riba friškija, jeftinija, a sad sam se baš razočarala. Čula sam da će je urediti pa će biti ljepša, a onda opet otvoriti. Daj Bože, a pošto je kod nas sve ljepše u priči, za razliku od stvarnosti, eto ja se nadam da će tako biti, jer nada zadnja umire", emotivno iznosi svoje mišljenje.

Splitska peškarija je više od kupovanja ribe  

Najviše emocija pokazuju Splićani kojima nedostaje njihova omiljena peškarija na otvorenom, okupana suncem Mediterana i obilježena živošću dalmatinskog temperamenta. Ta tradicionalna riblja tržnica zapravo je kultno mjesto druženja, a ne samo kupovanja, jer se uvijek dogodi ćakula s kojom brže i zanimljivije prođe dan. Naime, riba se kupuje na ribarnici po nekom nepisanom pravilu prije ili poslije kave na rivi, a oba mjesta povezuje Marmontova ulica, šetnica do mora. Zasigurno se može ustvrditi da je za tu uhodanu užancu (običaj) zaslužan ambijent, ali i kesica ribe u ruci te poneka besida (riječ) o svemu: djeci, vremenu, politici, turistima, Dalmaciji. A sad nestalo njihove žive pozornice, pa više nema "gušta ka prije".  

O važnosti ribarnice razmišlja i zeleni aktivist Lovro Rumora, aktivan u Povjerenstvu za upravljanje povijesnom jezgrom. "Poznato je da je naša peškarija jedina na Mediteranu bez muha, zbog sumpornih voda čiji izvori se nalaze na ovom lokalitetu. Nema turista ni gosta koji je nije posjetio i fotografirao. Nisam siguran da su puno bolji uvjeti u zatvorenom dijelu gdje su se ribari preselili, ali svakako treba razmišljati o poboljšanju i eventualnom proširenju cijelog prostora na način primjerene interpolacije s kojom bi se zadržala ambijentalnost i funkcija ribarnice. To se jedino može ostvariti putem projekata".

U Cehu se nadaju da će se rješenje naći do Božića (Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL)

S projektima ili bez njih, svoj sud će dati znanost, stoga se s posebnim zanimanjem očekuje potez Društva konzervatora, s obzirom da je to splitska važna i aktualna tema. Svi bi naravno htjeli brzi povratak stare peškarije, posebice u vremenu Došašća pa sve do Božića, jer se u tom razdoblju više kupuje riba.  

"Bilo bi dobro kad bi se sve riješilo do kraja godine jer ne znam kako će se nakon lovostaja na sitnu plavu ribu, prodavati srdela u malom unutarnjem prostoru. Znamo da je to najtraženija plava riba koju dosta ljudi kupuje, čak znaju čekati u redu. No, najvažnije je da smo svi zajedno sjeli za stol: koncesionar, inspektori, ribari i da se počelo razgovarati", zaključuje Antonio Šunjić.


Tagovi

Zatvorena ribarnica Prodaja ribe Akcija inspektora Tradicija kupovanja ribe


Autorica

Katja Šimac

Više [+]

Više je od 20 godina u novinarstvu, a emisiju Agrosvijet snima i uređuje duže od 15. U svom izričaju promiče ekologiju, zaštitu okoliša i vrednovanje tradicije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijatelji često mislim na Vas ;)