• Ribarstvo
  • 24.07.2013.

Proizvodnja zdrave hrane u Zagori

Malo je općina koje imaju tako izdašne prirodne resurse i temelje gospodarskog razvitka poput Općine Otoka Dalmatinskog. Kralješnica gospodarstva te dalmatinsko-zagorske općine je poljodjelstvo, stočarstvo, malo i srednje poduzetništvo, lov i ribolov, trgovina, ruralni turizam, plodno Sinjsko polje, izdašna izvorišta zdrave vode poput Cetine, Rude, Graba...

  • 2.509
  • 210
  • 0

Malo je općina ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji koje imaju tako izdašne prirodne resurse i temelje gospodarskog razvitka kao općina Otok Dalmatinski, s oko 6000 stanovnika u pet naselja, pokraj grada Sinja. Njezinu kralježnicu gospodarstva čine poljodjelstvo, stočarstvo, malo i srednje poduzetništvo, trgovina, lov i ribolov, prirodne ljepote i seoski turizam, plodno Sinjsko polje, bogatstvo izvorišta zdrave vode poput rijeka Cetine, Rude.

Izgradnja pogona za preradu povrća u Otoku pokrenuta još prije nekoliko desetljeća

Obitelji se tradicionalno bave poljodjelstvom za što postoje gotovo idealni uvjeti poput prikladne klime, plodnog zemljišta, izdašnih izvora zdrave izvorišne vode, svekolikih prirodnih resursa, energije, izgrađene infrastrukture, ljudskih potencijala. Znalci ističu kako je tom mjestu potreban pogon prerade povrća te inih proizvoda, koji bi zaposlio oko 500 radnika te potaknuo kooperacijske odnose obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Riječ je o gospodarskom objektu čija je izgradnja bila potaknuta još prije nekoliko desetljeća kada su mještani Otoka i susjednih naselja, koji su bili zaposleni na privremenom radu u inozemstvu, nudili besplatno zemljište te oko milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

"Naša je općina u razvojnom uzletu, perspektivna je, a prema prijedlogu njenih stanovnika, trebala bi se zvati Otok na Cetini. Do Splita putujemo tek pola sata udobne vožnje, a do prvog uključenja na autocestu ili brzu cestu nekih 15-ak minuta. Općina će se još više otvoriti svijetu i širem tržištu kad se uskoro izgradi "sinjska zaobilaznica" čija će trasa prolaziti sa istočne strane alkarskog grada, između novoizgrađenih stambenih naselja, gotovo uz rubove dviju susjednih lokalnih zajednica. Na području naše općine ima dosta malih i srednjih poduzetnika, najviše u poljoprivredi i stočarstvu, građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu, ribolovu, a poznati smo po kvalitetnoj proizvodnji hrane, primjerice mlijeka i sira, svježeg i suhoga mesa, što je sve skupa sigurna podloga i za razvoj seoskog turizma. U tvrtkama poduzetnika je zaposlen priličan broj naših stanovnika. Gospodarski potencijal općine temelji se na kvalitetnim izvorskim vodama, dijelu plodnog Sinjskog polja gdje Otočani uzgajaju različite poljodjelske kulture. Naši se ljudi bave i proizvodnjom svinjskog i peradarskog mesa, mlijeka i sira, a na planinskim predjelima Kamešnice niču farme koza, ovaca i goveda. Ovdje je naglašena i tradicija ribolova u Cetini, Rudi", ističe načelnik Općine Otok Dalmatinski Branko Samardžić.

Općina Otok Dalmatinski u razvojnom zamahu

Atraktivne su turističke i radne poduzetničke zone određene prostornim planom. Turističke su predviđene uz rijeke Cetinu i Rudu, kao i rekreacijsko-turistička zona u Malim Koritima na južnim obroncima Kamešnice poviše Sinjskog polja, gdje je i izvorište zdrave pitke vode na tisuću metara nad morem. Žitelji Općine Otok Dalmatinski su izradili detaljne planove te ih i realiziraju prema mogućnostima. Samardžić, za kojega Otočani kažu kako je agilan načelnik, ističe da su mnogi investitori zainteresirani za ulaganje u gospodarsku zonu u Rudi. Riječ je o budućoj punionici vode, za što je zanimanje pokazalo više ulagača, ali je od svih najpovoljnije uvjete ponudila splitska tvrtka SMS, koja je već kupila i dio zemljišta u zoni. Općina je izradila i projektnu dokumentaciju za gradnju kolektorske kanalizacije i odvodnje, a dobila je građevinsku dozvolu te je krenula i realizacija.

"Cilj nam je ostvariti što više radnih mjesta i na kućnom pragu zaposliti mlade ljude, a kreditiranjem poticati i izdašni intelektualni potencijal naše općine. Dosad smo izradili solidnu infrastrukturu, društvene i gospodarske objekte, što sve skupa mladim ljudima omogućuje ugodan kutak rada i življenja u ovoj sredini. Od velikog značaja nam je novosagrađena trafostanica i vodosprema u Rudi." Dakako, zanimljivi su i veliki planovi obitelji Jukić u proizvodnju sira. Naime, voditelj privatne sirane u Otoku Nedjeljko Jukić naglašava kako u pogonu godišnje proizvede više od 70 ovčjeg, kozjeg, kravljeg i miješanog sira, koji se traži na domaćem i inozemnom tržištu. Potražnja se za njihov sir svakodnevno sve više širi ističući kako su im najveći kupci tvrtke Metro, Merkur, Kerum, Kaufland. Njihova se tvrtka još uhodava i istražujući tržište, a najavili su kako će proizvodnju sira povećat kada u cijelosti dograde pogon. Povećat će i broj zaposlenih, kojih je sad osmero. Kvalitetna mlijeka imaju u dostatnim količinama, ali su im, ističu, potrebni stručnjaci tehnolozi. Osmislili su i svoj zanimljivi projekt o izletničko-seoskom turizmu koji će također zaživjeti čim se proši proizvodnja sira, objašnjava Branko Samardžić.

Razvijena poljoprivreda, zanimljivi i projekti izletničko-seoskog turizma

Za razvitak općine Otok Dalmatinski značajno je i ribogojilište podno izvorišta rijeke Rude s 28 zaposlenih, u Rudi, u čiju je sanaciju primjerice koncesionar Ivica Lipošćak iz Ogulina uložio 30-ak milijuna kuna. To je ne tako davno potvrdio voditelj ribogojilišta Krešimir Krolo ističući kako je godišnja proizvodnja konzumne kalifornijske pastrve između 700 i 800 tona, od čega je oko 70 posto namijenjeno domaćem tržištu, dok je oko 30 posto ribe namijenjeno izvozu. Sve količine mu u zemlji otkupljuju tvrtke Konzum i Ledo iz Daruvara. Velebno ribogojilište u Rudi je na sedam kaskada ima 140 velikih bazena, ne računajući i 100 malih za mlađ pastve pod zajedničkim krovom. Dakle, ima ukupno 240 bazena i bazenčića, pa je takav gospodarski objekt vjerojatno rijedak ne samo u Hrvatskoj.

"Za proizvodnju oko 800 tona konzumne pastrve godišnje treba osigurati najmanje 1000 tona hrane. Riblja hrana stoji 10, a pastrva se prodaje po 18,40 kuna za kilogram. Državni poticaj za kilogram konzumne pastrve je 1,40 kuna. Ribogojilište funkcionira na površini od 68.000 metara četvornih, a koncesionar Lipošćak čeka građevinsku dozvolu za izgradnju još jednog bazena kapaciteta 120 ili 150 tona konzumne kalifornijske pastrve godišnje. Vlasnik ima i dokumentaciju za gradnju malih hidroelektrana na Rudi podno bazena. Naime, voda koja protječe preko kaskada i kroz postojeće bazene, te otječe u ribogojilišta moći će se, prema ocjenama stručnjaka, koristiti za proizvodnju električne energije. Na Lipošćekovu zemljištu je predviđena i gradnja četiriju punionica vode", riječi su Krešimira Krole.

Otok Dalmatinski i Ruda - kolijevka kvalitetnog domaćeg sira, ribe, mesa, povrća...

U sastavu općine Otok Dalmatinski poznata su izletišta poput Krenice, Korita..., koja su uređena i prilagođena potrebama seoskog turizma, odnosno gostima. Uz izvor čiste vode, tik uz rub županijske ceste Sinj, Otok Dalmatinski, uređeno je odmorište gdje su postavljeni stolovi i klupe. Poznato izletište je u Rudi, naselju koje tako nazvano po tamošnjoj izdašnoj rijeci kamo gotovo svakodnevno dolaze skupine domaćih i stranih turista, te se svi zadržavaju u čistoj prirodi koliko god žele. U Rudu često dolaze i mnogi ribiči ne samo iz Hrvatske, nego i iz cijele Europe, čak i s inih kontinenata, koji sudjeluju u natjecanjima na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini. Zainteresiranim posjetiteljima zdravu hranu (po želji i narudžbi) spremaju tamošnja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, osim restorana.

Riječ je o spizi kakva se ne može vidjeti u urbanim sredinama, a riječ je o specijalitetima kuhinje Cetinskog kraja poput različitih sireva, čak i onog iz mješine, pastrve, pohanih žaba, dalmatinskog pršuta, roštilja, janjetine s ražnja, peke, različitih salata..., a sve je uzgojeno na imanjima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te u čistoj rijeci Rudi, bez umjetnog gnojiva.

Zato stručnjaci poljoprivredne odnosno stočarske proizvode toga kraja s pravom nazivaju i 'eko-proizvodima', u što su se uvjerili i mnogi kupci, potrošači ne samo s područja srednje Dalmacije, nego i primorski gradovi na jugu Hrvatske. Tu su, dakako, i prostrani tereni uz rijeku te u njezinoj blizini na proplancima, u vrtačama za sportsku rekreaciju ne samo na ledinama, dok je krš pogodan za penjanje, hodanje u čistoj prirodi.


Tagovi

Ribarstvo Ruralni turizam Poljoprivreda

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sunčanice i ja pozdravljamo sve agroklubovce.