Održan je okrugli stol “Zajednički pristup za smanjenje prilova u Jadranskom ribarstvu”. Je li provedba odredbe o iskrcaju slučajnog ulova provediva?
Prilov je problem ribarima, ali i jedna od najvećih prijetnji za osjetljive vrste, istaknuto je na okruglom stolu “Zajednički pristup za smanjenje prilova u Jadranskom ribarstvu”, održanom u srijedu u Zagrebu.
Odnosi se na dio ulova koji je nenamjerno ulovljen tijekom ribolovne aktivnosti, a uključuje slučajni ulov ugroženih vrsta ili odbačeni nekomercijalnih i komercijalnih morskih organizama.
Obveza iskrcavanja jedna je od glavnih mjera zajedničke ribarstvene politike. Naime, uobičajena praksa većine ribara diljem svijeta vraćanje je prilova u more, bez obzira radi li se o živom ili neživom ulovu. Time dolazi do poremećaja biološke ravnoteže što može ugroziti hranidbenu mrežu i uzrokovati gubitak drugih morskih životinja, uključujući i ranjive vrste poput kornjača, sisavaca, ptica, morskih pasa, raža te koralja i spužvi.
"U Europi godišnje strada čak 200 tisuća morskih ptica“, rekao je Hrvoje Čeprnja, stručni suradnik za ribarstvo iz Udruge Biom. U Jadranu žive vrlo rijetke morske ptice kao što su kaukal, gregula i sredozemni galeb i česte su žrtve prilova.
Upravo je slučajni ulov u ribarsku opremu najveća prijetnja morskim kornjačama u našemu moru. Ako se zapetljaju u mreže ili su ulovljene koćom, nisu u mogućnosti izroniti pa ugibaju. U Jadranu ih tako svake godine strada više tisuća. Osim u mreže, često se ulove i na parangal.
Morske kornjače održavaju ekosustav u ravnoteži jer pridonose održanju zdravog morskog dna i vraćaju važne hranjive tvari s morskog dna u hranidbenu mrežu. Najbolji primjer je zelena želva koja se hrani morskom travom i algama čime omogućava optimalne uvjete za razvitak te ekološke zajednice i životinjskih vrsta koje u njoj žive.
Bacanjem u more neželjenog ulova ne vodi se evidencija te ne postoji mogućnost praćenja stanja. Europska unija od ribara očekuje veću odgovornost prilikom evidentiranja podataka kao i kvalitetniji odabir ribolovnih alata s ciljem smanjenja prilova.
Obveza iskrcaja neželjenog ulova odnosi se samo na vrste za koje je regulirana količina izlova i one za koje je određena minimalna veličina. Taj ulov koji se mora iskrcati i prijaviti oduzima se od kvote riba za koje postoji ograničenje ulova.
Međutim, ribari uglavnom smatraju da je provedba odredbe o iskrcaju prilova neprovediva te ističu da im ne ide u prilog. Slučajni ulov nakon iskrcavanja ne smiju prodati već su ga dužni uništiti što im stvara dodatan trošak. Osim toga, oštećuje im se ribolovna oprema, smanjuje kvaliteta ciljanog ulova i povećava potrošnja goriva.
Inače, događaj se odvio u dva dijela. U prvom su održana predavanja o problematici prilova, a u drugom je fokus bio na zakonodavnim okvirima i potencijalnim mjerama za smanjenje prilova. Slijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici iz različitih područja ribarstva i prikazali svoje vizije rješenja prilova u Jadranu.
Okrugli stol održan je u sklopu MedBycatch projekta kojeg provodi WWF Adria u suradnji s udrugom BIOM, a realizira se na razini Mediterana. Osim Hrvatske, uključene su Italija, Maroko, Tunis i Turska, a cilj je uz pomoć ribara prikupiti nove podatke o prilovu osjetljivih vrsta kako bi se povećala održivost ribarskog sektora.
Tagovi
Autorica
Drama na jezeru: Divovski som ozlijedio pet kupača, policija ga ustrijelila
Ova tvrtka upravlja polovicom ukupnih površina za uzgoj slatkovodne ribe u Hrvatskoj
Riba Dražin: Od prvih inćuna napunjenih papričicama do Pepefiša
Zlostavljali losose? Uzgajalište suspendirano iz programa dobrobiti životinja
Damir Senjan
prije 3 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 3 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
