Pretraga tekstova
Održan je okrugli stol “Zajednički pristup za smanjenje prilova u Jadranskom ribarstvu”. Je li provedba odredbe o iskrcaju slučajnog ulova provediva?
Prilov je problem ribarima, ali i jedna od najvećih prijetnji za osjetljive vrste, istaknuto je na okruglom stolu “Zajednički pristup za smanjenje prilova u Jadranskom ribarstvu”, održanom u srijedu u Zagrebu.
Odnosi se na dio ulova koji je nenamjerno ulovljen tijekom ribolovne aktivnosti, a uključuje slučajni ulov ugroženih vrsta ili odbačeni nekomercijalnih i komercijalnih morskih organizama.
Obveza iskrcavanja jedna je od glavnih mjera zajedničke ribarstvene politike. Naime, uobičajena praksa većine ribara diljem svijeta vraćanje je prilova u more, bez obzira radi li se o živom ili neživom ulovu. Time dolazi do poremećaja biološke ravnoteže što može ugroziti hranidbenu mrežu i uzrokovati gubitak drugih morskih životinja, uključujući i ranjive vrste poput kornjača, sisavaca, ptica, morskih pasa, raža te koralja i spužvi.
"U Europi godišnje strada čak 200 tisuća morskih ptica“, rekao je Hrvoje Čeprnja, stručni suradnik za ribarstvo iz Udruge Biom. U Jadranu žive vrlo rijetke morske ptice kao što su kaukal, gregula i sredozemni galeb i česte su žrtve prilova.
Upravo je slučajni ulov u ribarsku opremu najveća prijetnja morskim kornjačama u našemu moru. Ako se zapetljaju u mreže ili su ulovljene koćom, nisu u mogućnosti izroniti pa ugibaju. U Jadranu ih tako svake godine strada više tisuća. Osim u mreže, često se ulove i na parangal.
Morske kornjače održavaju ekosustav u ravnoteži jer pridonose održanju zdravog morskog dna i vraćaju važne hranjive tvari s morskog dna u hranidbenu mrežu. Najbolji primjer je zelena želva koja se hrani morskom travom i algama čime omogućava optimalne uvjete za razvitak te ekološke zajednice i životinjskih vrsta koje u njoj žive.
Bacanjem u more neželjenog ulova ne vodi se evidencija te ne postoji mogućnost praćenja stanja. Europska unija od ribara očekuje veću odgovornost prilikom evidentiranja podataka kao i kvalitetniji odabir ribolovnih alata s ciljem smanjenja prilova.
Obveza iskrcaja neželjenog ulova odnosi se samo na vrste za koje je regulirana količina izlova i one za koje je određena minimalna veličina. Taj ulov koji se mora iskrcati i prijaviti oduzima se od kvote riba za koje postoji ograničenje ulova.
Međutim, ribari uglavnom smatraju da je provedba odredbe o iskrcaju prilova neprovediva te ističu da im ne ide u prilog. Slučajni ulov nakon iskrcavanja ne smiju prodati već su ga dužni uništiti što im stvara dodatan trošak. Osim toga, oštećuje im se ribolovna oprema, smanjuje kvaliteta ciljanog ulova i povećava potrošnja goriva.
Inače, događaj se odvio u dva dijela. U prvom su održana predavanja o problematici prilova, a u drugom je fokus bio na zakonodavnim okvirima i potencijalnim mjerama za smanjenje prilova. Slijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici iz različitih područja ribarstva i prikazali svoje vizije rješenja prilova u Jadranu.
Okrugli stol održan je u sklopu MedBycatch projekta kojeg provodi WWF Adria u suradnji s udrugom BIOM, a realizira se na razini Mediterana. Osim Hrvatske, uključene su Italija, Maroko, Tunis i Turska, a cilj je uz pomoć ribara prikupiti nove podatke o prilovu osjetljivih vrsta kako bi se povećala održivost ribarskog sektora.
Tagovi
Prilov Neželjeni ulov Ranjive vrste Osjetljive vrste WWF BIOM MedBycatch
Autorica
Više [+]
Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Damir Senjan
prije 3 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
prije 3 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
prije 3 dana
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
prije 6 dana
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.