Jesetre, često nazivane "živim fosilima", suočavaju se s izumiranjem zbog prekomjernog izlova, uništavanja prirodnih staništa te fragmentacije rijeka
Zbog alarmantnog smanjenja populacije jesetri, jedne od najugroženijih vrsta riba u Europi, stručnjaci iz devet europskih zemalja okupili su se kako bi pokrenuli zajedničku inicijativu s ciljem uspostave prekograničnog sustava za njihovo praćenje u dunavskom slivu.
Jesetre, često nazivane "živim fosilima", suočavaju se s izumiranjem zbog prekomjernog izlova, uništavanja prirodnih staništa te fragmentacije rijeka. Od šest vrsta koje su nekad obitavale u Dunavu, dvije su već izgubljene, dok su preostale prisutne tek u izoliranim populacijama.
Na temelju tih zabrinjavajućih činjenica formiran je međunarodni tim stručnjaka koji će kroz trogodišnji projekt, do 2028. godine, raditi na sustavnom praćenju i zaštiti ovih drevnih migratornih riba. Projekt, čija je ukupna vrijednost nešto više od dva milijuna eura, sufinancira se iz programa Europske unije Interreg Dunavska regija, s iznosom od 1,66 milijuna eura.
Službeno pokretanje projekta održano je 9. i 10. srpnja u Bukureštu. Vodeći partner projekta je rumunjsko Ministarstvo okoliša, voda i šumarstva, dok u provedbi sudjeluju i brojni drugi partneri: hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Sveučilište za prirodne resurse i primijenjene znanosti u Beču, Sveučilište Széchenyi István iz Mađarske, Institut za istraživanje voda iz Slovačke, Sveučilište u Beogradu - Institut za multidisciplinarna istraživanja, Svjetski fond za prirodu Ukrajina, Državno sveučilište Moldavije, Nacionalni institut za istraživanje i razvoj u Delti Dunava (Rumunjska), Međunarodna komisija za zaštitu Dunava te WWF Srednje i istočne Europe, Bugarske i Rumunjske.
Iz Hrvatske, uz Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, u projektu sudjeluju i stručnjaci iz Hrvatskih voda te Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer“.
Razvijeni sustav praćenja omogućit će prikupljanje ključnih podataka o populacijama i staništima jesetri te dati konkretne preporuke za nacionalne i regionalne planove upravljanja. Cilj je osigurati bolju međusektorsku koordinaciju, osobito na lokacijama na kojima se otkriju nova mrjestilišta, koja će biti nužno zaštititi - osobito u kontekstu infrastrukturnih zahvata i drugih potencijalnih prijetnji.
Kečiga posebno ugrožena, zelenim mrijestilištem do očuvanja autohtonih vrsta riba
Rezultati projekta služit će i kao temelj za izradu međunarodnog akcijskog plana za očuvanje jesetri u četiri zemlje gornjeg i srednjeg Dunava, čime će se uskladiti zaštitne mjere na razini cijelog dunavskog sliva.
"U Hrvatskoj će projekt biti usmjeren na terensko istraživanje rijeka u kojima imamo povijesne podatke o jesetrama, ali već dugi niz godina one tamo nisu zabilježene – primjerice u Kupi i Uni – kako bismo dobili uvid u njihovu rasprostranjenost. U tu svrhu koristit će se inovativne metode okolišne DNA, te ćemo na temelju tih podataka moći planirati bolju zaštitu ovih ugroženih vrsta slatkovodnih riba", istaknula je dr. sc. Tanja Mihinjač iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Dodatne informacije o projektu možete pročitati ovdje.
Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tagovi
Autor