Pretraga tekstova
U svrhu ostvarenja posebnih ciljeva, a kako bi se riješile prepoznate ključne potrebe u sektoru akvakulture, predloženo je 17 mjera.
"Na sjednici Vlade donijeli smo 666,5 milijuna kuna vrijedan Nacionalni plan razvoja akvakulture do 2027. godine", objavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na svom Facebook profilu.
Od spomenutog iznosa u državnom proračunu za 2022. godinu osigurano je 20 milijuna kuna, u 2023.godini planirano je oko 65 milijuna kuna, kao i u 2024. godini te isto tako udio iz europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.
Kako je istaknula Vučković, težište plana stavljeno je na povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u tom sektoru na klimatske promjene, jačanje međunarodne konkurentnosti, doprinosa obnovi gospodarstva te unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima te poticanje inovacija u tom sektoru.
Posebni ciljevi utvrđeni su na temelju 12 ključnih potreba sektora akvakulture. Među njima su povećanje dodane vrijednosti proizvodnje u akvakulturi; unaprjeđenje proizvodnih praksi u okolišno održivoj akvakulturi: unaprjeđenje usklađenosti između proizvodnih sustava i svojstava ekoloških zona; jačanje povezanosti s tržištem u sektoru akvakulture, uključujući okrupnjavanje ponude; unaprjeđenje poslovanja kao odgovora na potražnju potrošača za proizvodima akvakulture itd.
U svrhu ostvarenja posebnih ciljeva, a kako bi se riješile prepoznate ključne potrebe u sektoru akvakulture, predloženo je 17 mjera.
Tagovi
Nacionalni plan razvoja Akvakultura Marija Vučković 17 mjera
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje