• Održivo ribarstvo
  • 27.10.2021. 12:00

Predrag Matić: Jabučka kotlina najbolji je primjer revitalizacije ribljeg fonda

Ribari ne trebaju biti zabrinuti oko egzistencijalnih pitanja budu li primorani smanjiti ribolovne napore na određenim područjima pod zaštitom, kaže naš eurozastupnik čije je izvješće o revitalizaciji ribljih fondova u Sredozemlju usvojeno u EP-u.

Foto: EU/EP/Philippe Stirnweiss, B. Kufner
  • 291
  • 147
  • 0

Nedavno je u Europskom parlamentu usvojeno izvješće Predraga Freda Matića o revitalizaciji ribljih fondova u Sredozemlju. U izvješću je područje Jabučke kotline naveo kao primjer najbolje prakse i takav model zaštite predložio za cijeli Mediteran.

S našim europarlamentarcem razgovarali smo o tome, ali i drugim temama – budućnosti ribarstva, generacijskoj obnovi, primjerima dobre prakse.

Koji su pozitivni učinci u Jadranu vidljivi nakon uvedenih zabrana u Jabučkoj kotlini?

Po svim pokazateljima, Jabučka kotlina je najbolji primjer kojom se brzinom morski ekosustav može oporaviti. Samo unutar zone ove kotline koja je pod totalnom zabranom ribolova, ukupna biomasa oslića, kozica i škampi narasla je dva do tri puta u odnosu na prijašnje stanje. Pozitivni učinci uočljivi su i u širem dijelu otvorenog srednjeg Jadrana, upravo jer se riblji fond iz lokaliteta pod zaštitom proširio u okolni dio mora.

Na plenarnoj sjednici početkom listopada Europski parlament je glasao o mom prijedlogu hitne uspostave dodatnih područja ograničenog ribolova kako bi se zaštitili prekomjerno iskorišteni morski ekosustavi, upravo po uzoru na Jabučku kotlinu - koja se uzima kao primjer najbolje prakse u svim relevantnim istraživanjima i stručnim preporukama. Takav model zaštite morskih prostora nužan je i za druge mediteranske zemlje.

Upravo je to područje dokaz kako mjere utječu na brzinu oporavka morskog ekosustava ako se pokaže volja. Uvjeren sam da je to ključni način koji bi proporcionalno i primjereno apostrofirao situaciju s kojom smo se zbog neodgovornog ponašanja suočili. Rezultati su višestruki, ali glavni problem je što je broj takvih područja zanemariv u kontekstu veličine i obujma Jadranskog mora.

Mediteran prednjači s prekomjernim izlovom ribe 

Kakvo je stanje u Sredozemnom moru?

U globalnom kontekstu, jedna trećina svih zaliha morske ribe lovi se neodrživo, a najrizičnija situacija je u Mediteranu koji, nažalost, prednjači kao more s najvećim prekomjernim izlovom ribe na svijetu. To je porazan podatak. Ukoliko se nastavi ovaj trend, potpuno je jasno da ćemo ugroziti cijeli morski ekosustav pa i sigurnost hrane. Često kažem, dok sam ja živ, siguran sam da će ribe biti, ali nisam siguran da će to moći reći i naši unuci.

Model zaštite kakav ima Hrvatska predložen je za čitav Mediteran (Foto: B. Kufner)

Mediteran je specifičan jer je, rekao bih, svačiji i ničiji. Španjolske, talijanske flote plove i love na istim područjima kao i sjevernoafrički brodovi koji, podsjećam, nisu regulirani nikakvim zakonima Europske unije - nema kvota, mjesta ograničenog ribolova, a ni pravila. Također, mediteranski krajevi su vrlo osjetljivi na klimatske promjene. Upravo zbog ovih frapantnih činjenica Parlament je i usvojio početkom ove godine Strategiju o biološkoj raznolikosti Europske unije za narednih 10 godina gdje se poziva države članice da 30 posto europskog mora proglase zaštićenim područjima.

Zastupnici i zastupnice su prepoznali nužnost uspostavljanja što većeg broja zaštićenih područja, u skladu s Europskim zelenim planom, kao i nedavno usvojenom Strategijom. Početi djelovati ne trebamo hitno nego već dobrano kasnimo.

Nedavno je Odbor Europskog parlamenta za ribarstvo PECH održao javnu raspravu o ribarstvu budućnosti. Koji instrumenti će se koristiti kako bi se osigurala generacijska obnova i zna li se koji će biti konkretni koraci?

Tako je, trenutno se u EP-u raspravlja o novim prijedlozima kojima bi se potaknulo da ribolovne aktivnosti budu socijalno, okolišno i gospodarski održive, dok bi se istovremeno poboljšao životni standard i osigurali bolji radni i sigurnosni uvjeti za ribare. U tom kontekstu, privlačenje mladih i ostvarivanje generacijske obnove je ključno za preživljavanje ribarskog zanata.

Za to, iskorištavanje sredstava Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) i Europskog socijalnog fonda plus su ključni. Generacijska obnova je izazov za koji fondovi moraju biti pravovremeno aktivirani tako što će se promicati stručno osposobljavanje i profesionalni razvoj kao i povećanje prihoda i sigurnost zaposlenja za sve mlade ribare. Uključenost mladih i generacijska obnova će, ne samo osigurati kontinuitet ribarstva, već i zadržati stanovništvo u priobalnim područjima i okolnim ruralnim područjima, čime će se očuvati kulturna baština brojnih zajednica.

Jednako bitno je da i mlađe generacije budu informiranije i svjesnije pitanja održivosti, i da kolektivno doprinesu borbi protiv klimatskih promjena koje najteže pogađaju upravo mora i obalna područja. A zanimljiva činjenica je da su promicanje visokih ekoloških i socijalnih standarda održivosti ribarstva ključni za privlačenje novih generacija; s čijom pomoći bi osigurali gospodarsku stabilnost cjelokupnog sektora. Također je bitno uspostaviti udruženja mladih europskih ribara koji bi se sastajali u svrhu izmjenjivanja znanja i primjera najbolje prakse.

Ribolovni turizam kao šansa 

Na koji se način planira osigurati održivo ribarstvo, jamčiti prihode i stabilna radna mjesta, a da se podmorje uspije očuvati?

Prvenstveno je bitno shvatiti da ribe neće biti ukoliko se nastavi ovakav trend izlova. Ribari ne trebaju biti zabrinuti oko svojih egzistencijalnih pitanja ukoliko budu primorani smanjiti ribolovne napore na određenim područjima pod zaštitom. Postoje razni primjeri dobre prakse gdje oni koji se generacijama bave ribolovom smanjuju svoje ribolovne napore, a istovremeno bilježe veće prihode.

Jedan takav primjer je u okolici otoka Lastovo na kojem se obitelj odvažila dati priliku ribolovnom turizmu gdje su turisti s otoka plaćali 40-ak eura po izletu po osobi istoj toj obitelji kako bi imali cijelo iskustvo ukrcaja na brod, vađenja mreže, slikanja s ulovom pa čak i večeranje iste te ribe koju su to jutro ulovili. To je nezaboravno iskustvo ljudi koji nikada nisu bili u ribolovu ili koji nemaju pristup moru radi geografske ograničenosti. Ne samo to, pričat će doživljaje svojim prijateljima kada se vrate s ljetovanja, a isti ti prijatelji će sljedeće ljeto htjeti zajedno ponoviti iskustvo.

Održivo ribarstvo je moguće (Foto: L. Hrenković)

S druge strane, ribari su zaradili u kraćem vremenskom roku s manje ribolovnih napora veću svotu novca nego što bi to uspjeli da provedu cijeli dan na moru ribarenjem. Takve prakse bi trebale biti češća pojava diljem Jadrana pa, ako hoćete, i Mediterana.

Kako do zajamčenog prihoda?

U kontekstu garancije prihoda uz istovremeno provođenje održivih politika, trenutno se u Parlamentu predlaže da fond EFPRA podupre stvaranje dodatnog fonda za naknadu plaća - njime bi se jamčila nadoknada izgubljenog prihoda koji se akumulirao tokom razdoblja zabrane ribolova. Također, neaktivna razdoblja ribarenja morala bi se uzimati u obzir kao stvarno radno vrijeme za mirovinu i druga prava iz sustava socijalne sigurnosti kao i uspostava zajamčene minimalne plaće.

To su te politike na kojima moramo intenzivnije raditi kako bi omogućili ribarima stabilnost u obavljanju svog posla, financijsku sigurnost, štiteći pritom morski ekosustav od pretjeranog izlova i uništavanja morskog dna.


Tagovi

Održivo ribarstvo Jabučka kotlina PECH EP Predrag Matić Ribolovni turizam


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li što su to uzdignute gredice? :D Inače sam aktivna članica Udruge Plantaža te smo u sklopu provedbe projekta Zelena školica u OŠ Višnjevac izradili s učenicima 8. razreda izradili uzdignutu gredicu :) Posadili smo jagode, matovilac,... Više [+]