Pretraga tekstova
Hrvatski centar za autohtone pastrve potpuno je poplavljen i još se ne zna sudbina četiri tone mukotrpno uzgojenih riba.
Kako javlja HRT, vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu je u 23 sata dosegnuo 816 centimetara. Karlovačke rijeke izlile su se na mnoge lokalne prometnice. Zbog obilne kiše, voda prijeti i mnogim lokacijama u Hrvatskom zagorju. Najugroženije je stubičko područje. Izlijeva se voda iz slijevnih jaraka, brane se podrumi, a poplavljeno je i prizemlje škole u Gornjoj Stubici.
U pripravnosti su i sve službe u Sisačko-moslavačkoj županiji. Vodostaji Kupe, Save i Odre opadaju pa nema razloga za paniku, tvrde u kriznom stožeru. Osim na šibenskome području, obilne kiše bilo je i u mnogim drugim krajevima. Primjerice u Gospiću, Karlobagu i Delnicama, pokazuju službeni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Bujice s Velebita stigle su do naselja u Lici, ali i u priobalju. U desecima kuća poplavljeni su podrumi. Iako se stanje postupno smiruje, Gacka se u nekoliko sati izlila iz korita. Kako doznajemo, Hrvatski centar za autohtone pastrve potpuno je poplavljen i još nije poznata sudbina četiri tone uzgojene ribe.
Hrvatski centar za autohtone vrste riba i krških rakova znanstveno je stručni centar za uzgoj autohtone potočne pastrve i europskog riječnog raka. Centar djeluje u Otočcu od kraja 2008. U centru se trenutačno provode dva znanstvena projekta. Prvi je istraživanja rasta i razvoja europskog riječnog raka u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, a dugovječniji je projekt utjecaja probiotika na rast i razvoj autohtone pastrve. Centar je jedini uspio uzgojiti riječne rakove.
Riječ je o vrlo zahtjevnu poslu, jer uvjeti za uzgoj moraju biti idealni. Tako uzgojene rakove planiraju vratiti u Gacku. Vlasnici ovog uspješnog projekta koji se sufinancira sredstvima Europske unije su zagrebački Institut Ruđer Bošković, Hrvatski centar za autohtone vrste riba i krških rakova te Grad Otočac.
Tagovi
Poplavljen Hrvatski centar za autohtone pastrve Karlovačke rijeke Velebit Lika Hrvatsko zagorje Kupa Sava Kiša Uzgojni centar
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.