Od 150 slatkovodnih vrsta riba u domaćim rijekama i jezerima oko 50 je endemskih

Jedini slatkovodni akvarij u Hrvatskoj nalazi se u gradu na četiri rijeke, Karlovcu, gdje se može vidjeti 100 vrsta riba, od kojih je 20 endemskih i to u 25 akvarija gdje obitava čak 2.000 jedinki, a o njima skrbi Javna ustanova Aquatika.

Veliki splet akvarija predstavlja floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, geološku prošlost, tradicijsku kulturu i povijest porječja četiriju rijeka: Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre.

Špilja endemskih vrsta sa 10 akvarija

Naša zemlja pripada najbogatijim europskim zemljama po broju slatkovodnih ribljih vrsta. Kako smo čuli, dva su razloga za to. Prvi je što kroz Hrvatsku protječu jadranski i crnomorski ili dunavski slijev sa svim svojim pritocima, a drugi je što je još za vrijeme ledenog doba život ispod površine zemlje opstao, pa su tako mnoge rijeke ponornice sačuvale veliko bogastvo riba.

Raspored bazena u karlovačkom akvariju prati tok jedne tipične krške rijeke, kao što je Korana na čijoj desnoj obali se nalazi Aguatika. Taj koncept pruža detaljan, zanimljiv, poučan i uzbudljiv pogled u tajastveni slatkovodni svijet, a svaki posjetitelj može doživjeti riječni tok od izvora do ušća. Uz priču o rijeci, očekuju vas i mnoge zanimljivosti o vrstama riba koje obitavaju u pojedinim dijelovima rijeke.

Osim gornjeg, srednjeg i donjeg toka rijeke s pripadajućim sedimentom, temperaturom vode i pojedinim vrstama riba koje su karakterijstične za svaki dio riječnog toka, očarat će vas ulazak u podzemnu špilju. To je ujedno i najvrijedniji dio akvarijske izložbe jer su tu smještene endemske vrste riba. Radi se o vrstama koje su rassprostranjene na određenom, često malom, području i ne pojavljuju se nigdje drugdje.

U deset akvarija, koji geografski prikazuju pojedine dijelove Hrvatske, predstavljene su karakteristične endemske ribe koje nastanjuju ta područja. Među 140-ak vrsta koje stalno ili povremeno nastanjuju slatkovodni ekosustav, čak je 49 endema, među kojima je 15 stenoendemskih vrsta koje žive samo u Hrvatskoj. U crnomorskom slijevu živi 9 endemskih vrsta, dok jadranski slijev nastanjuje čak 40 endema, što pokazuje svu bioraznolikost krša.

Žabe Krbavskog polja mirišu i na češnjak

Najveća su atrakcija, naravno, najveći primjerci riba. U velikom su akvariju prikazane one iz porodice jesetri: kečiga, ruska jesetra, bijela jesetra, atlanska jesetra, sibirska jesetra. Inače, jesetra pripada najstarijim ribljim vrstama i potječu još iz doba dinosaura. U vrijeme mrijesta neke forme kreću na dug put iz mora prema slatkim vodama. Nekada je ruska jesetra plivala i našim dijelom Dunava, Dravom i Savom, a nakon pregradnje Dunava u Đerdapu izumrla je u tim rijekama. Isto tako, kečiga se nekada nalazila u nizinskom dijelu rijeke Kupe, niže od Kamenskog pokraj Karlovca, dok danas nastanjuje Dunav, Savu, Dravu i Muru.

S druge strane, Krbavsko polje je visoravno krško područje u sjeveroistočnom dijelu Like ispod Udbine. Proteže se u duljinu 20-ak kilometara i širinu od oko 5 kilometara. Polje povremeno poplavljuje nekoliko potoka, s juga potok Krbava, sa sjevera potok Krbavac, te nekoliko manjih potoka. One su poznato mikrostanište krbavske gaovice izvor Vukova špilja, koja je razdjelnica hrvatskih riječnih sljevova.

Mužjaci krbavske gaovice za vrijeme mrijesta dobivaju mrijesne kvržice po glavi. Krbavski pior dio godine živi u izvornom dijelu rijeke, po čemu je i dobio latinski naziv fontinalis. Inače, Krbavsko polje nastanjuje zavidan broj vodozemaca, čak 19 vrsta među kojima je njih 11 usko vezano samo za Liku. Među njima je i crni i šareni daždenjak, veliki dunavski i veliki planinski vodenjak. Ovo polje je i stanište šest vrsta žaba, a neke su dobile ime i po češnjaku na koji mirišu.

Invazivnih stranih vrsta riba uneseno 25 vrsta

U Aquatiki se može upoznati i rijeka Zrmanja, koju zbog specifične boje nazivaju i Zelena rijeka, a u njoj obitava 15 slatkovodnih vrsta riba, ali i 10 morskih, koje je povremeno ili stalno nastanjuju. Nastanjuje je i pijor, ribica smeđih komitih mrlja, čiji mužijaci za vrijeme mrijesta dobivaju bijelu prugu iza škržnih poklopaca. Zelena rijeka ima i jednu poznatu stenoendemsku vrstu pod nazivom zrmanjski klen, koji obitava i u Krupi, Krnjezi...

U naše rijeke i jezera dosad je uneseno 25 stranih vrsta riba, od koje su neke invazivne. Kao ukrasne unesene su zlatna ribica i sunčanica. Sunčanica iz Sjeverne Amerike, a neodgovornim ponašanjem je ispuštena u prirodne vodene ekosustave. Vrlo se brzo proširila dunavskim, a dospjela je i u jadranski slijev. Problem je što one mogu prenijeti parazite, viruse i bakterije na koje zavičajne vrste nisu ortporne i imune, a imaju i znatno veći broj potomaka i lakše se razmnožavaju jer podnose lošiju kvalitetu vode i niže koncentracije otopljenog kisika u vodi.

Inače, Europska unija prepoznala je važnost ovoga projekta te ga uvrstila među 15 odabranih od ukupno 144 pristigle prijave na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova i sufinanciraa ga u iznosu od 36,2 milijuna kuna. Aguatika tako daje doprinos očuvanju prirodnih bogatstava RH i na kreativan i edukativan način predstavlja važnost očuvanja vodenog svijeta koji se skriva ispod površina naših rijeka.