• Obrt Lanterna
  • 27.08.2021. 10:30
  • Zadarska, Rovanjska

Mislav Rončević odustao od plosnatih kamenica pa u podvelebitskom kanalu uzgaja dagnje

Dagnje ispod Masleničkog mosta su vrhunske, ali plosnate kamenice nisu imale dovoljno mesa kao one iz Stona kaže Rončević čija dagnjara Lanterna danas ima osam linija po 230 metara konopa

Foto: Marinko Petković
  • 1.611
  • 580
  • 0

Najmlađeg uzgajivača dagnji, od njih 12 ispod Masleničkog mosta, koji ih godišnje uzgoje između 25. i 40.000 tona, Mislava Rončevića iz Rovanjske, ovih je dan teško dobiti na telefon, jer roni u moru. Bilo s bocom za svoj gušt, ili da bi privezao bovu, ili konop s dagnjama da ih nemirno more ili jak vjetar i usred ljeta ne odnese.

"Još je moj otac imao veliku želju, tamo negdje 2008. godine krenuti s uzgojem dagnji, ovdje kod nas u podvelebitskom kanalu, ali smo te planove realizirali tek 2014. godine kada smo uz veliku podršku i financijsku pomoć moje obitelji i strica, investirali čak 60.000 eura u uzgoj dagnji na jednom hektaru mora na koji imamo koncesiju na 10 godina'', kaže u dahu Mislav, kojem je to prvi posao u životu i jako se trudi da "vrati kredite". 

Nevera napravila štetu od 15.000 eura

Prema njegovim riječima, nije bilo druge nego ući u velike kredite. Posao s dagnjama ide jako dobro, ali radi se cijele godine. "Kada danas na to gledam, možda smo mogli i na nešto lakši način, prije svega onaj turistički i apartmanski, doći do sredstava za život", ističe sabrano Rončević. Naime, nakon dvije godine velikih ulaganja, velika nevera je 2018. godine, odnijela sve nasade njihovih dagnji prema Starigradu, ispod Paklenice, što je nekoliko kilometara zračne linije. Bila je to velika šteta od 15.000 eura, kaže, jer je trebalo iz početka stavljati utege i konope u more.

Uzgoj u jednogodišnjim ciklusima počinje i završava ujesen

Zadovoljan je tržištem dagnji, koje plasira preko trgovačkih centara. Inače, nasad se eksploatira više godina, a uzgoj se odvija u jednogodišnjim ciklusima koji započinju u rujnu. U travnju iduće godine imaju mlađ, odnosno mlade dagnje, čija sezona prodaje počinje u svibnju i traje do jeseni. Dakle, posla ima toliko da ne stignu sve napraviti, već se snalaze kako znaju i umiju, a improvizacija je način da se nešto i uštedi.

Probao je on i s uzgojem plosnatih kamenica, ali je odustao, ostalo mu ih je još tisuću komada, jer drži da nemaju dovoljno mesa kao kamenice iz Stona i toplih, južnih mora. S druge strane, podvelebitski kanal se pokazao jako dobrim izborom za uzgoj dagnji, posebno nakon što je i korona malo popustila u odnosu na lanjsku godinu, pa se lakše dolazi do većeg tržišta.

Dagnje peru u miješalici za beton

Uzgajalište u morskom kanalu ispod Masleničkog mosta ima osam linija po 230 metara dužine konopa.

U dagnjari koja posluje pod obrtom Lanterna, nedaleko velikog svjetionika, omiljenog turističkog izletišta turista, zatekli smo Mislava u pripremi za isplovljavanje malom barkom na još jedno ronjenje.

Sve potrebno za obradu nakon "berbe" je uvijek na svom mjestu

Ali prije ulaska u čarobni podvodni svijet tišine, malo smo ga iznenadili pitanjem čemu služi miješalica za beton u dagnjari? Ipak, spremno nam je odgovorio da u njoj, malo prerađenoj s konopima umjesto metalnih pregrada, peru dagnje kada ih imaju više za pripremu za tržište. Inače to rade na velikim rešetkama, kao i drugi uzgajivači, kojih je većina s druge strane zaljeva, kod Selina. No, more je jednako kvalitetno, i to je ono što je presudno u uzgoju dagnji. 

Udruživanjem do izvoza dagnji?

Pitali smo ga i za budući Centar za školjkaše u Selinama, kojem se Mislav jako veseli, jer drži da bi, osim mjesta za druženje uzgajivača kojih ima i amatera, mogao potaknuti i njihovo nužno udruživanje.

"Nitko od nas pojedinačno nema dovoljne količine dagnji za izvoz. Naime, nova Strategija razvoja akvakulture do 2030. godine, predviđa više europskih sredstava za udruživanje ribara, a manje za pojedinačnu proizvodnju. No, naši školjkaši su još daleko od nastupa na zajedničkom EU tržištu", ističe.

Tu je i turistički potencijal ekološkog uzgoja dagnji na odličnom mjestu, nedaleko novog Masleničkog mosta, što je primamljiva lokalna turistička atrakcija, jer se u njihovu prirodnom uzgoju, uz montažni objekt na obali za sklanjanje alata, ne koristi ništa osim onoga što donese more. Ali nismo imali srca, pred večer, oduzimati Mislavu još koju minutu za razgovor o dagnjama, jer je nestrpljivo čekao da se što prije vine u plave dubine. 


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj dagnji Mislav Rončević Rovanjska Plosnate kamenice Podvelebitski kanal


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani prijatelji, Tokom petogodišnjeg perioda, sam skupio lična iskustva o uzgoju i ljekovitosti Gorke dinje. Poznati svjetski univerziteti i pojedinci su također prikupili nepobitne informacije da se radi o biljci sa veoma potentnim an... Više [+]