• Ribolov
  • 21.03.2021. 13:30
  • Zadarska, Zadar

Mala plava riba: Proveli smo noć na plivarici "Galo" kapetana Damira Mišlova

Godišnje se u Hrvatskoj izlovi 60 tisuća tona male plave ribe, a flota broji više od 200 plovila. Bili smo na jednom od njih i iz prve ruke saznali kako se živi od ribarstva.

Foto: Jurica Lokas
  • 341
  • 86
  • 1

Izlov male plave ribe najvažniji je dio hrvatskog ribarstva, broji preko 200 plovila te izravno zapošljava oko 1.400 ljudi. O njemu ovisi i cjelokupna industrija ove prerade koja zapošljava oko 3.300 ljudi.

Proveli smo noć na plivarici "Galo" kapetana Damira Mišlova, brodu izgrađenom prije 13 godina te opremljenim najsuvremenijom tehnologijom: sonarima, sonderima koji olakšavaju ulov. Imaju i pumpu koja doprinosi vrhunskoj kvaliteti ribe. Osamdeset posto ulova ide u izvoz, a ostatak se proda na domaćem tržištu.

Digitalizacija u ribarstvu

Prema europskoj regulativi na plovila su instalirani uređaji za praćenje i elektronski očevidnici kojima prijavljuju podatake o ribolovu u realnom vremenu, a razvijena je i mobilna aplikacija za slanje podataka o ulovu. Uvođenje elektoničke evidencije mnogima je bio prvi dodir sa svijetom digitalnih tehnologija.

Kao i drugi, kapetan Galo koristi informatičke tehnologije. Doduše, kaže da je njemu sve to bilo malo teško za pohvatati, dok su mlađi kolege bez problema ušli u digitalni svijet.

Kapetan Damir Mišlov 

"Svaki napredak u tehnologiji je dobar za ribare i pomaže jer omogućava brži protok informacija“, naglašava.

Zbog zaštite stoka 30 posto našeg mora zatvoreno je za ribolov

Kako bi se očuvao stok male plave ribe, nadležno ministarstvo provodi plan upravljanja, kontrolira prostorno vremensko ograničenje te nadzire izlov. Trideset posto najpotentnijeg hrvatskog teritorijalnog mora je zatvoreno za ribolov. U situaciji takve razine zaštite, koju nameće Europska unija, ali i sufinancira lovostaj, imamo relativno ograničen ulov, što značajno utječe na ribare i na industriju njezine prerade.

Na pitanje pokrije li EU novac za lovostaj gubitke koje imaju, te bismo li sami bolje upravljali ribljim fondom, kapetan odgovara da je prostorno-vremensko ograničenje dobro, ali bi bilo bolje da se zatvorena područja češće mijenjaju, a ne da su ista za ribolov zatvorena po sedam, osam godina.

"Mi smo dobri radnici, ali loši gospodari i kad bi nas ribare pustili da lovimo koliko nas je volja, mi bismo ovo brzo uništili", kaže Mišlov.

Dodaje da su do sada, u posljednjih sedam godina, uvijek bili redovno plaćeni za lovostaj, ali da sredstva za zadnju godinu nisu dobili iako vjeruje da je to zbog izmjena Zajedničke ribarstvene politike. No to sufinanciranje će se nastaviti, uvjeren je kapetan.

Zadrugarstvo je dobar poslovni model

Bez obzira na restrikcije kojima su suočeni, ne daju se, udružili su se u zadrugu Omega 3 i napravili pogon za smrzavanje, pakiranje i doradu ribe, kupili kamione – hladnjače, pa prodaju diljem Europe i šire. Naš sugovornik je predsjednik Nadzornog odbora te zadruge i smatra da ne bi mogao raditi samostalno, odnosno izvan nje.

"Sam nije dobro ni u crkvu ići, a sa zadrugom smo napravili jako dobru stvar“, uvjeren je Mišlov.

Ići u izvoz ribe samostalno, to jednostavno nije moguće, tvrdi kapetan i kaže da su napravili pogon u Benkovcu s dobrim menadžmentom, a jako puno pažnje posvećuju kvaliteti jer vani se ne može prodati bilo što - samo kvalitetna prolazi.

Radna noć na plivarici "Galo"

Nakon radne noći na brodu ovog kapetana i ulovu od 5.000 kilograma male plave ribe, zanimalo nas je može li se dostojno živjeti od ribolova i što ga je nagnalo da se nakon godina provedenih u Americi vrati u Hrvatsku.

Njegov pradjed, djed i otac, svi su bili ribari. On je završio građevinsku školu i radio neko vrijeme kao građevinar, ali geni su geni, tvrdi Mišlov, i ribarstvo je prevladalo. U svijetu je bio 18 godina, a onda se odlučio vratiti doma i s ušteđevinom napraviti jedan brod, a onda i ovaj na kojem smo proveli noć.

"Nije mi uopće žao, živjeti se može. Da ćemo se obogatiti to nećemo, ali može se dobro i pošteno živjeti“, zaključio je ovaj dugogodišnji ribar.

Pogledajte više u video prilogu:


Fotoprilog


Tagovi

Ribarstvo Ribolov Srdela Inćun Lovostaj Zadrugarstvo Zajednička ribarstvena politika Tehnologija


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije sa značajnim iskustvom u medijima i komunikacijskom menadžmentu institucija državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Sjeme je posijano, baš se veselim