Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Koi herpesvirus
  • 27.09.2016. 12:00

Koi herpesvirus - kraj za šarane i ribolovce?

S obzirom na to da pri pojavi Koi herpesvirusa smrtnost riba može biti i do 100%, virus se smatra jednom od najopasnijih bolesti za sve dobne kategorije šarana i šaranskih vrsta riba.

Foto: Dražen Krstanović
  • 13.805
  • 1.472
  • 0

Prva pojava ove opasne bolesti zabilježena je prije 18 godina u Sjedinjenim Američkim Državama, odakle se vjerojatno raširila diljem svijeta.

Poharala je ribnjake Belgije, Italije, Austrije, Nizozemske, Njemačke, Danske, Afrike, Izraela, Japana, Švicarske, Indonezije i Ujedinjenog Kraljevstva, a sada je došla praviti štete i kod nas.

Koi herpesvirus u ribnjacima Donjeg Miholjca, Grudnjaka i Jakšića

Uzimajući u obzir izvještaj Svjetske organizacije za zdravlje životinja koji potvrđuje obolijevanje šarana od Koi herpesvirusa (HKV) u šaranskim ribnjacima na području Donjeg Miholjca (Osječko-baranjska županija u rujnu), Novo Mjesto, Sveti Ivan Zelina (Zagrebačka županija, sredinom srpnja), Grudnjaka (Zdenci, Virovitičko-podravska županija, sredinom lipnja), Jakšića (Jakšić, Požeško-slavonska županija, početkom lipnja), s ovom se, u Hrvatskoj prvi put nazočnoj, a već prisutnoj na četiri lokacije, zaraznom bolesti riba nije za šaliti.

18 godina postojanja bolesti koja je prvi put kod nas!

Problem pri jesenskom poribljavanju

Predsjednik Športskog-ribolovnog saveza Osječko-baranjske županije, gospodin Željko Macanić smatra da je napravljena greška između trgovaca i struke pri kojoj se nešto čudno desilo zbog čega je bolest nakon 18 godina došla kod nas.

"Problematika se ogleda u tome što se Koi herpesvirus može prenijeti udicom ili mrežom iz zatvorenih ili otvorenih voda u druge vode", kazao je Macanić.

Iz Udruge Linjak, Topolje, gospodin Ivan Lazar tvrdi kako o virusu nije bilo riječi na sjednici Upravnog odbora, pri čemu poradi toga upućuje na poziv predsjedniku Udruge, Matiji Kešiću koji kazuje da s obzirom na njihovo gospodarenje na otvorenim vodama Koi herpesvirus može nanijeti velike štete. "Bolest je gadna jer se širi infekcijom", dodao je Matija Kešić.

Predsjednik zajednice ŠRU Baranja, gospodin Anđelko Martinčević ističe kako se u ovo vrijeme kada je potrebito vršiti jesensko poribljavanje u Udruzi susreću s problematikom kupovine ribe koju nemaju gdje kupiti.

Najveća opasnost za zatvorene vode

"S obzirom na to da poribljavamo zatvorene vode u kojima prijeti najveća opasnost zaraze zbog veće koncentracije riba na manjim površinama, a da smo ribe u prošlom vremenu kupovali u Orahovici, iste u ovo vrijeme nipošto ne smiju doći zaražene. Kupovinu obavljamo isključivo uz veterinarski list te u tom slučaju smatramo da su zbog čistog lista ribe zdravstveno ispravne", kazao je Martinčević koji se susreo s tvrdnjama koje kazuju da neki smatraju da je bolest donesena iz Mađarske, a drugi pak iz Češke.

Virus se prenosi i preko alata

Predstojnik Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, dr.sc. Anđelko Opačak tvrdi kako se bolest s ribe na ribu može prenijeti kontaktom, odnosno preko alata, opreme, čizama, bazena, udice, mreže i drugog.

"U skladu je navedenog izdana Uredba veterinarskih institucija glede zabrane transporta ribe", dodaje on, te kazuje kako štete ovise o krupnoći ribe, odnosno o tome je li ona jednogodišnja, dvogodišnja ili konzumna. Ako je bolest zahvatila jednogodišnje ribe, prijeti potencijalna opasnost od mogućih gubitaka u rasponu od 70-80%.

"Ako proizvodimo npr. 100 tona jednogodišnjeg mlađa šarana godišnje, a gubici od bolesti nam iznose oko 70%, onda smo izgubili 70 tona ili 70.000 kg mlađa koji se množi s prosječnom cijenom od 30,00 kn/kg, pa dobijemo iznos od 2.100 000,00 kn ili oko 2 milijuna kuna izravne štete.

Problematika se u skladu navedenog ogleda u tome što gubitci ne staju samo na dva milijuna kuna u području jednogodišnjih riba. Naime, u slučaju gubitaka jednogodišnjih riba u budućnosti ćete se suočavat s deficitom dvogodišnjih i konzumnih riba koji će nanijeti neizravne štete našim ribnjacima zbog primjetnog nedostatka ribe na tržištu", poručio je prof.dr.sc.Anđelko Opačak.

Budući da je profesor bio u Izraelu kojemu je trebalo 10 godina da se riješi ove bolesti, isti savjetuje isušivanje, odmor objekata, obradu i dezinfekciju tla kako bi se u potpunosti iskorijenila šaranska bolest. Vakcina je, dodaje on samo momentalno zaustavljanje bolesti, a bolest iziskuje trajno rješenje.

Svjetska trgovina bez adekvatnih zdravstvenih pregleda

Uzimajući u obzir relativno brzo širenje ove bolesti, polazi se od činjenice da je ono povezano sa svjetskom trgovinom ribe pri kojoj dolazi do prijenosa patogena putem žive ribe. Postavlja se pitanje, gdje je sustav zakazao i što je još važnije, prijeti li opasnost širenja infekcije koja može poharati i osiromašiti slatkovodno kontinentalno ribarstvo Republike Hrvatske? Možemo li se nositi s još jednom u nizu ekonomskih šteta u već osiromašenoj hrvatskoj poljoprivredi?

Viroza poharala jakšičke ribnjake!

Visoka temperatura vode pogoduje razvoju bolesti

Polazeći od svjedočanstava struke koja kazuju kako se bolest javlja pretežito ljeti pri rasponu temperature vode od 18-28 stupnjeva, gdje pri temperaturi nižoj od 13 stupnjeva ne dolazi do uginuća, dok se pti temperaturi od 23 stupnja bilježi visoka stopa smrtnosti, dolazimo do zaključka kako na mogućnost širenja zaraze znatno utječe temperatura vode. U tom kontekstu, prilikom širenja virusa više utječe temperatura vode od koncentracije virusa u vodi.

Ukoliko postoji sumnja na virus, voda iz ribnjaka se može dati na analizu u Zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu, Križevcima, Vinkovcima, Splitu i Rijeci. Djelatnost Hrvatskog veterinarskog instituta prvenstveno je dijagnostika zaraznih i nametničkih bolesti životinja.

Smrtnost može biti i do 100%, ali kod nas nije tako

S obzirom na to da pri haranju Koi herpesvirusa smrtnost riba može biti i do 100%, virus se smatra jednom od najopasnijih bolesti za sve dobne kategorije šarana i šaranskih vrsta riba. Problematika ove bolesti ogleda u tome što virus ostaje infektivan u vodi najmanje 4 sata, bez da mu je dokazan način ulaska (preko škrga, kože ili probavila) u ribu. U Jakšiću je, primjerice od 5.000 "osjetljivih" riba uginulo 2.000, što ukazuje na smrtnost manju od 50%.

Paziti na dezorijentirane šarane blijedih i otečenih škrga

Simptome je moguće očitati kroz fizičke i promjene ponašanja pri kojima dolazi do blijedih i jako otečenih škrga, vidnih ozljeda kože te nepravilnog ponašanja šarana koji u slučaju obolijevanja odbijaju hranu, bivaju dezorijentirani i imaju visoku frekvenciju dišnih pokreta.

Radi se na pripravku za stvaranje imuniteta šarana

U svrhu se očuvanja kontinentalnog ribolova razvija pripravak (vakcina) za stvaranje imuniteta šarana te se preventive radi na razvijaju nove linije šarana preko matica i očeva koja bi trebala imati manju smrtnost u slučaju pojave bolesti. "Pri tome je cilj da riba stekne prirodni iimunitet te pri tome stvori potomstvo koje će biti otporno na bolesti", kazao je prof. Opačak.

Bolest se ne prenosi na ljude

Budući da se ova bolest ne smatra zoonozom, ljudi se prilikom kontakta s zaraženom ribom ne mogu zaraziti. Isto vrijedi i ako pojedu zaraženu ribu.

Foto: Dražen Krstanović


Tagovi

Šarani Anđelko Opačak Štete Koiherpesvirus Koi virus Bolest šarana. Matija Kešić Anđelko Martinčević Željko Macanić Hrvatski veterinarski institut Ribnjaci Ekonomski gubitci Analiza vode Tržište ribe


Autorica

Roberta Kljenak

Više [+]

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P