Bitka s morem, vjetrom, ribom traje otkad je čovjeka. No, kada pogledamo brodove kojima su ribarili naši stari i to ne tako davno, jasno je o kakvom je težačkom poslu riječ.
I danas je biti ribar težak posao, a kako je tek bilo prije 50, 100 i više godina? Bitka s morem, vjetrom, ribom traje otkad je čovjeka. No, kada pogledamo brodove kojima su ribarili naši stari i to ne tako davno, jasno je o kakvom je težačkom poslu riječ. Ti naši stari bili su i voćari, i vinogradari i ratari i ribari.
Prekrasna manifestacija u Starom Gradu na Hvaru održana još u rujnu pod nazivom Dani u vali doista nam je pokazala povijest naših mornara i ribara. Dok je bilo jasno što je to raditi na velikom brodu, običan mali čovjek, ribar i težak, upravo je u ovakve male brodove ulazio svakodnevno u borbi s osiguranjem hrane za svoju obitelj. Spektakularan je to bio četverodnevni događaj kada se starogradska vala pretvara u jednu predivnu pozornicu kojom stari tradicijski brodovi doista plešu.
Ovaj tradicionalni festival brodova, mora i mornara ove se godine održao u organizaciji Grada Staroga Grada, Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine "Cronaves” i Turističke zajednice Staroga Grada.
Uživali smo u svakodnevnim prezentacijama i izložbama brodova te radionicama vezanima uz more i nautiku. No, masline, ulje, vino, smokve, kobasice, pršuti, sirevi sve je to bilo za kušanje na svojevrsnoj gastro izložbi hrvatskih proizvođača hrane. A bilo je i gostiju, odnosno proizvođača, koji nisu s otoka. Pa su se jeli gulaši, šarani na rašljama i mnoge druge delicije.
Gdje smo s ribarskom flotom i samim sektorom? Za rezanje prijavljeno 90 brodova
Na Danima u vali sudjelovala je impresivna flota tradicijskih barki s područja cijelog Jadrana. Oko 60 tradicijskih plovila pristiglo je u organizaciji udruga koje se bave očuvanjem hrvatske pomorske baštine, a njima se pridružila i slična plovila iz Nizozemske i Crne Gore. Tradicijske barke i ljudi koji o njima skrbe, doplovili su će s cijelog Jadrana kako bi u Starom Gradu predstavili svoju maritimnu i kulturnu baštinu, tradicijske zanate, kulinarska, ribarska, brodograditeljska i nautička umijeća.
"Posjetitelji su mogli razgledati tradicijske brodove iz Den Haaga u Nizozemskoj, Bara u Crnoj Gori, Pule, Opatije, Lovrana, Malinske, Selca, Pašmana, Prvić Šepurine, Zlarina, Betine, Jezera, Murtera, Opuzena, Komiže, Splita, Kaštela, Hvara, Brača, Vrboske, Drvenika, Dubrovnika i domaćina Staroga Grada “, istakao je Plamenko Bavčević, predsjednik Cronavesa, udruge za očuvanje hrvatske maritimne baštine koja kod nas i okuplja vlasnike starih tradicijskih brodova.
Gradonačelnik Staroga Grada, Antonio Škarpa u ime domaćina je rekao kako je Grad Dubrovnik bio poseban gost. "Posebna festivalska atrakcija dogodila se kada je u starogradsku luku uplovila replika povijesnog broda, dubrovačke Karake. Posjetitelji su bili u prilici čuti priču o Karaki, a na kopnu u sklopu festivalskog sela su njihovi kalafati održavali prezentacije male brodogradnje i radionice izrade brodskih elemenata.“
Zemlja partner i počasni gost ovogodišnjeg izdanja je bila Kraljevina Nizozemska, koja je na moru i na kraju predstavila svoju maritimnu baštinu s posebnim naglaskom na njihova četiri tradicijska broda, tjottersa. Tjotter je najmanji od otvorenih okruglih Fries jedrenjaka čija duljina ne prelazi 5,5 metara. Podsjeća na naše korčulanske i betinske gajete. Prvotno se tjotter koristio u Frieslandu, pokrajini u sjevernom dijelu Nizozemske, za manji prijevoz robe i ljudi u vrijeme kada je bilo malo cesta. Danas kao i kod nas koristi se prvenstveno za jedrenje i razonodu.
U sklopu festivalskog sela predstavila se i udruga Stuchting Friewse Tjottervlott iz Nizozemske, Interpretacijski centar Duboak iz Malinske na Krku, udruga Baština Opuzen, Udruga Južne strane Jezera s otoka Murtera i kalafatska radionica Bokovac iz Bara u Crnoj Gori. Nije manjkalo ni šušura iz središnje Hrvatske, kako je istakao gradonačelnik na stranicama Turističke zajednice grada, jer u posjetu Starome Gradu dolaze uvijek i gradovi prijatelji Samobor i Rugvica sa svojim nadaleko poznatim Savskim lađarima.
Fotoprilog
Tagovi
Autor