• Ribnjačarstvo
  • 01.11.2013. 19:07

Investicija u zapuštene ribnjake

M-San pokrenuo investicije u zapuštene ribnjake i sada je najveći izvoznik ribe

Foto: RGBStock.com
  • 670
  • 57
  • 0

Stanje u u slatkovodnom ribnjačarstvu je izrazito loše. 50% površina nije u funkciji, ribnjaci su zbog pravnog statusa zapušteni, a izražen je i nedostatak kvalitetnog nasadnog materijala, mlađ se uvozi što povećava rizik od bolesti, nema proizvodnje ekstrudirane hrane, a nedostaje i preradbenih kapaciteta. Proizvodnja je u padu, proizvodimo samo 25% od prijeratne proizvodnje. Deficit je slatkovodne ribe i na europskom i na istočnom tržištu.

Najveći proizvođač konzumne ribe u regiji, Ribnjačarstvo PP Orahovica, osim Grudnjaka, vlasnik je i ribnjaka u Donjem Miholjcu, Lipovljanima i Baranjskih ribnjaka gdje je smješteno mrijestilište. Ribnjačarstvo svojom djelatnošću obuhvaća cjelovit proces od proizvodnje mrijesta svih uzgojnih kategorija do konzumne ribe. Najviše se uzgaja šaran, biljojedne ribe te som, smuđ, patuljasti somić i srebrni karas.

Što se tehnologije tiče, ono što krasi Ribnjačarstvo je aeracija, automatske hranilice, senzori fizikalno-kemijskih parametara vode, ekstrudirana, peletirana riblja hrana maksimalne iskoristivosti, prinos 1.500 - 2.000 kg/ha.

Samodostatnost EU proizvodnje (ribolov i akvakultura) je oko 50%, a EU akvakultura trenutno proizvodi tek 13% ribe koja se konzumira u EU. Zbog prirodnih ograničenja ribolova i smanjenja ribljeg fonda očekivano je da će većina ribe na tržištu biti iz akvakulture. U Grudnjaku se konzumna riba i siječe te prigodno pakira za ribarnice diljem regije. Veliki su planovi u razvitku i povećanju proizvodnje.

Ribnjačarstvo PP Orahovica 80% svoje proizvodnje izvozi. „M-San Ulaganja“ iz Zagreba postala je sredinom 2010. novi većinski vlasnik Poljoprivrednog poduzeća Orahovica i pokrenula je najveću investiciju u hrvatskom ribnjačarstvu vrijednu više od 4 milijuna eura. Tijekom protekle dvije godine rekonstruirani su ribnjaci, automatizirani, izmuljene table, postavljeni su silosi, hranilice, aeratori i sonde za mjerenje kisika i temperature na svakoj tabli, nabavljeni kamioni za prijevoz žive i dorađene ribe. Ribu hrane ekstrudiranom hranom i uvoze je iz Srbije i Italije jer u Hrvatskoj nema proizvođača, a ponose se i time što meso šarana nije masno, dok su analize pokazale da sadrži i više od 19% proteina, za razliku od šarana hranjenog žitaricama koji ima do 16%.

Foto: RGBStock.com


Tagovi

Ribnjačarstvo M-San PP Orahovica Investicije Šaran

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi