Pretraga tekstova
"Kad proglasimo gospodarski pojas, zbog administracije smo u problemu jer smo za to i odgovorni. Kažem da imamo sindrom turista, to jest da o Jadranu razmišljamo samo u vrijeme godišnjih odmora, i to koju ćemo ribu jesti."
Europarlamentarka Ruža Tomašić aktualizirala je pitanje proglašenja hrvatskog gospodarskog pojasa na Jadranu. Europska komisija još je ljetos preporučila članicama uspostavu gospodarskih pojasa na Sredozemlju, čime bi Hrvatska, prema procjeni Bruxellesa, godišnje mogla zaraditi 135 milijuna eura. No hoćemo li znati iskoristiti ovu priliku?
Redoviti profesor Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu prof. dr. Alen Soldo, kao i predsjednik Euromediteranskog foruma i nekadašnji saborski zastupnik HSP-a dr. sc. Tonči Tadić, smatra da preporuku Europske komisije o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska neće provesti.
"Zajednička ribolovna politika u EU ne funkcionira dobro i zato EU želi da se zemlje članice same pobrinu za taj dio, ali, kao što vidite, država to ne želi. Gospodarski pojas podrazumijeva punu jurisdikciju. Kad proglasimo gospodarski pojas, zbog administracije smo u problemu jer smo za to i odgovorni. Kažem da imamo sindrom turista' , to jest da o Jadranu razmišljamo samo u vrijeme godišnjih odmora, i to koju ćemo ribu jesti. Nikoga kod nas nije briga za more, a koja je važnost gospodarskog pojasa, govori podatak što su Island i Norveška zbog njega odustali od EU. Norvežanima se na udaljenosti 200 nautičkih milja nalaze najvažniji resursi - nafta i riba, a i Island je odustao od EU jer je proglasio gospodarski pojas, a tu imaju najvažniji resurs - ribu".
"Nažalost, Republika Hrvatska nije napravila ništa u vezi organizacije obalne straže i učinkovitog nadzora pa je pitanje - ako se i proglasi, kako ćemo ga nadzirati?", kaže Soldo za tportal.hr. Odgovornost države je da proglasi hrvatski gospodarski pojas, no i da ga provodi, a u tome je i najveći problem.
Foto: freepik.com
Tagovi
Gospodarski pojas Ruža Tomašić Alen Soldo Tadić Island Norveška Riba
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !