• Zajednička ribarstvena politika
  • 23.06.2015. 10:20

Dok Hrvatska reže - Italija jača ribolovnu flotu!

Hrvatska provodi lovostaje kako bi se oporavio stok ribe, a paralelno se smanjuje ribarska flota povlačenjem brodova iz ribolova i njegovim uništavanjem kroz mjeru scraping.

Foto: depositphotos.com/kshatry
  • 194
  • 31
  • 0

Dok Hrvatska smanjuje svoju malu ribarsku flotu, Talijani jačaju svoju, rekla je europarlamentarka i članica Odbora za ribarstvo Ruža Tomašić na konferenciji Zajednička ribarstvena politika i budućnost ribara u Republici Hrvatskoj, koja je održana u Splitu.

Njena izjava alarmira na oprez kada je u pitanju ribarstvo, osobito u stanju kada i znanstvenici govore da ribe u Jadranu ima sve manje.

Nužno održivo ribarenje

Europa ima jedinstvenu ribarsku politiku koja za glavni cilj ima održivo ribarenje te regionalna suradnja, kako je rekao europski predstavnik Fabrizio Donatella, voditelj sektora u Općoj upravi za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Europske komisije. U svjetlu što manjeg iskorištavanja morskih resursa potiče se razvijanje drugih gospodarskih djelatnosti za stvaranje profita, poput ribolovnog turizma. U tom smislu ribarima stoji na raspolaganju sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) koji je usmjeren prema lokalnim zajednicama, kako je rekao Lucas Bosser, analitičar međunarodne nevladine organizacije Konferencija perifernih pomorskih regija.

Nositelji aktivnosti koji bi trebali povlačiti dostupna sredstva su FLAG-ovi, LAG-ovi u ribarstvu. Za njihovo osnivanje Hrvatsko je dostupno više od 20 milijuna eura od ukupno 252,6 milijuna eura koliko Hrvatskoj ima na raspolaganju iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) za ostvarivanju ciljeva Zajedničke ribarstvene politike namijenjeno je za osnivanje.

Ribara je teško stvoriti

Mogućnosti koje stoje na raspolaganju su interesantne, ali ipak to je tek fasada na kući koja se zove ribarstvo. Glavni cilj treba biti očuvanje ribara u uvjetima smanjenih resusra. Ribara je teško stvoriti, educirati ga, naučiti gdje se nalaze najbolje pošte. Kada se jedan ribari izgubi, izgubi se i znanje koje se ne prenosi na iduće generacije.

Da je ribe u moru sve manje, kazao je Nedo Vrgoč, direktor Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Vrgoč kaže kako je skupljeno dovoljno podataka da se ocjeni kako je ribolovni napor na sitnu plavu ribu, osobito inćuna, veći od mogućnosti oporavka resursa prirodnim putem. Slična je situacija i s kočarskim resursima, gdje su osobito negativni zabilježeni kod oslića i škampa.

Povlačenje brodova

Prvi čovjek uprave za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede Ante Mišura kaže kako treba voditi računa o socioekonomskim pokazateljima. To u praksi znači da treba ostvariti održivo korištenje prirodnih resursa, koje traži EU, a od kojeg će ribari moći živjeti. Hrvatska provodi lovostaje kako bi se oporavio stok ribe, a paralelno se smanjuje ribolovna flota povlačenjem brodova iz ribolova i njegovim uništavanjem kroz mjeru scraping.

I sada dolazimo do biti problema. EU traži održivo ribarstvo, traži zajedničku regionalnu akciju. Hrvatska provodi lovostaje, šalje brodove u rezalište, a Talijani jačaju flotu. Zbog toga je najviše u pravu Vrgoč koji kaže da kod budućeg reguliranja ribolovnog napora treba uzeti odgovornost za postojeće stanje. Jasan je nesrazmjer u eksploatiranju jadranskih resursa između talijanskih i hrvatskih ribara. U tom svjetlu Hrvatsku čeka lobiranje u centrima europske moči, koji pak kod donošenja svojih odluka prije gledaju sjeverna mora nego Mediteran.

Foto: depositphotos.com/kshatry


Tagovi

Ribarstvo Zajednička ribarstvena politika FLAG Europski fond za pomorstvo i ribarstvo Ruža Tomašić Ribarska flota Ante Mišura


Autor

Ante Vidović

Ante Vidović

Novinarstvom se bavi 11 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi