Pretraga tekstova
Najavljenim daljnjim ulaganjima vrijednim 370 milijuna kuna, Cromarisov je cilj do 2018. godine dostići proizvodnju od 10 tisuća tona.
Zadarski Cromaris d.d. je krajem rujna 2015. u Ninu otovorio novo mrijestilište vrijedno 130 milijuna kuna. To je ujedno bilo i najveće prošlogodišnje ulaganje u hrvatsko ribarstvo koje predstavlja nastavak snažnog investicijskog ciklusa, budući da je u Cromaris, tvrtku koja posluje u sklopu Adris grupe, od 2009. uloženo 560 milijuna kuna.
Četiri mjeseca kasnije, direktor Cromarisa Goran Markulin, ističe kako je to ulaganje bilo ključno za tvrtku, jer sada proizvodi dovoljno kvalitetne riblje mlađi za svoje potrebe, pa je polako mogu prodavati i drugim zainteresiranim proizvođačima.
Marikulturom, naša zemlja može itekako konkurirati i na inozemnim tržištima.Tvrtka je poznata i po proizvodnji ribe iz organskog uzgoja kakvu traži sve više kupaca. Mrijest ribe u prosjeku traje četiri do pet mjeseci, nakon čega riba odlazi u uzgajalište.
"U proteklom šestogodišnjem razdoblju prodaja je porasla čak šest puta, uz rast prodajne cijene i smanjenje troškova proizvodnje. U sljedećem razdoblju i dalje su u fokusu dva ključna tržišta, hrvatsko i talijansko pa se nadamo da će Cromaris više od 75% proizvoda plasirati na inozemna tržišta. Najavljenim daljnjim ulaganjima vrijednim 370 milijuna kuna, Cromarisov je cilj do 2018. godine dostići proizvodnju od 10 tisuća tona", poručuju iz Adris grupe.
Udio prerađenih proizvoda sve više raste, no najveći dio proizvodnje još uvijek se odnosi na neprerađenu ribu. Marikultura je po mnogim procjenama budućnost ribarstva, budući da su prirodne zalihe u moru ozbiljno ugrožene pa je stoga u dogovoru s Talijanima, u Jadranu prvi put uvedena i jednogodišnja zabrana izlova u akvatoriju Jabučne kotline koja će trajati do srpnja 2016. godine. Spomenuta kotlina je područje oko otoka Jabuke zapadno od Visa odnosno prirodno mrijestilište oslića, škampi, bijelog muzgavca, lignjuna i grdobina.
Tagovi
Cromaris d.d. Zadar Nin Mrijestilište Goran Markulin Adris grupa Riblja mlađ Organski uzgoj Jabučna kotlina
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje