Pretraga tekstova
Ljeti je najveća potražnja za skupljim ribama!
Kako se u ljetnim mjesecima kreću cijene ribe na dalmatinskoj obali? Istražili smo temu u razgovoru s jednim otkupljivačem ribe iz Kaštela koji je posrednik između ribara i krajnjeg kupca.
"Dizanje u 4-5 ujutro svaki dan pa idem na mol po ribu, skladištim je u svojem unajmljenom skladištu pa je vozim po restoranima u okolici na prodaju! I tako svaki dan", priča nam ribar Stipe.
Kaže Stipe kako ribu otkupljuje od više ribara. Koćari hvataju oslića, lignjune, lignje i slično, parangalima raže i morske pse, vršama jastoge, škampe. "Svaki ribar hvata drugu vrstu riba pa ja dođem do njih i otkupim po dogovoru".
"Ljeti je najveća potražnja za tim ribama, pogotovo skupljim. Skuplje se čak i prve prodaju u restoranima, no tad je i manje ribe pa je cijena nešto veća nego u ostatku godine. U ostatku godine cijena je tu negdje, ne mijenja se puno, 10-20 kn po kili manje nego ljeti", priča Stipe.
Turisti po restoranima traže skupu i kvalitetnu ribu pa je zarada dosta dobra. "Ima velike razlike u kvaliteti ribe uzgojene u uzgajalištu, npr. brancin je tamo 50 kn/kg, dok je u slobodnom lovu, u moru na otvorenom 250 kn/kg!" Ribu uglavnom prodaje restoranima na obali, na kopno ni ne ode jer kaže, i ovdje sve rasproda.
Tablica. Cijene riba (trenutno) kn/kg:
Vrsta ribe | Cijena - kn/kg |
Oborita riba (zubaci, škarpine) | 250 |
Škampi | 80-250 (ovisi o veličini, veličina se raspoređuje po kategorijama) |
Jastog | 350 |
Gof | 150, na filete |
Srdela | 10-20 |
Lokarda | 30 |
Salpa | 30-50 |
Ugori | 30-80 |
Morski pas | 70 |
Grdobina | 100 |
Raža | 80 |
Kozice | 50-100 |
Oslić | 40-80 |
Lignjuni | 30-40 |
Lignje | 160 |
Hobotnica | 70-80 |
Fotoprilog
Tagovi
Prodaja ribe Otkup ribe Cijene ribe Brancin
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje