• Komparativni pokus
  • 11.09.2020. 13:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Žetva suncokreta: Nove tehnologije i visokooleinske sorte dale prinos od 4 t/ha

Prema rezultatima pokusa kojega je proveo Fakultet agrobiotehničkih znanosti, vidljivo je da kod poljoprivrednika u žetvi očekujemo prinose više od tri tone. U komporativnom pokusu bilo je 26 hibrida suncokreta osam sjemenskih kuća.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.835
  • 411
  • 0

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirao je javnu žetvu komparativnog pokusa hibrida suncokreta zasijanih u zajedničkom projektu sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama na području Hrvatske. U pokusu ove ratarske kulture sudjelovali su Poljoprivredni institut Osijek, KWS, RWA, Pioneer, Mauthner, Syngenta, LG te MASS sjeme. 

Inače, ove je godine kod nas suncokretom zasijano oko 38 tisuća hektara. Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za za poljoprivedu Vukovarsko-srijemske županije nam je pojasnio da ovu kulturu naši poljoprivrednici rado siju. Kaže, trebamo nastojati tako i nastaviti kako bi imali ulja u dovoljnim količinama, što sa svojom proizvodnjom ove uljarice možemo. Treba napomenuti da je gotovo polovica spomenutih površina u Osječko baranjskoj županiji, što ne čudi s obzirom da su tu nalazi i jedna od dvije hrvatske uljare - ona u Čepinu.

Prinosi oko četiri tone i više 

Da se očekuju urodi od tri tone po hektaru, a ponegdje i više od četiri tone, otkrio je Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Županijske komore Osijek. Na ovom pokusu prinosi su se uglavnom kretali oko četiri tone i više.

"Sjetva je prošla u izuzetno sušnim prilikama", rekao je Mato Drenjančević, prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija na FAZOS-u te nastavlja: "Sijali smo 22. travnja. Sklop je optimalan. U lipnju smo dobili veliku količinu oborina. Čak 67 mm odjednom što je stvorilo pogodne uvjete za razvoj bolesti pa su ih oni proizvođači koji nisu odradili primjerenu zaštitu imali", podsjetio je.

Na ovom pokusu prinosi su se uglavnom kretali oko četiri tone i više

"Naš je prosjek prinosa od tri do tri i pol tone po hektaru, no ima i onih s prinosom preko četiri tone. To je pak pitanje agrotehike, izbora hibrida i sreće s klimatskim uvjetima", istaknuo je Siniša Hrgović, viši savjetnik specijalist u Ministarstvu poljoprivrede.

Predkultura ovom pokusu bio je kukuruz. Osnovna gnojidba je izvršena s 250 kilograma po hektaru NPK 0:20:30, a predsjetvena s još 150 kilograma uree po hektaru. Zaštita od korova obavljena je 28. travnja s Frontierom 1,27 l/ha i Racerom u količini od 2,54 litre po hektaru. Krajem svibnja odrađena je i kultivacija s prihranom 200 kilograma KAN-a po hektaru, a 12. lipnja obavljena je jedna zaštita sa sredstvom Pictor, upravo u vrijeme kada je zbog mnogo oborina prijetio napad bolesti.

Glavni je cilj ovoga pokusa educirati proizvođače, ali kako je rekao i dekan FAZOS-a, prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, snažnije povezati znanost i stručnu praksu, odnosno suvremenu tehnologiju te je primijeniti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. 

Otkupna cijena raste i ovisi o uljnosti

Otkupna će cijena u odnosu na prošlogodišnju malo porasti i iznositi od 2,20 do 2,30 kn po jednom kilogramu, što svakako ovisi i o uljnosti.

Stručnjaci okupljeni na javnoj žetvi suncokreta slažu se kako su primjereni agroekološki uvjeti jedan od ključnih faktora proizvodnje. Demonstracijom suvremenih tehnologija i hibrida fakultet nastoji potaknuti razvoj specifična znanja kod proizvođača.

"Naša poljoprivredna gospodarstva i svi oni koji se bave uzgojem suncokreta dobit će, s obzirom na pedološke i klimatske uvjete, rezultate pokusa 26 različitih sorata kako bi se u budućoj proizvodnji lakše odlučili za one hibride koji im odgovaraju i kako bi ostvarili što je moguće bolje rezultate", rekao je dekan Zmaić, dodajući da je uz veliku paletu hibrida suncokreta koja je predstavljena, ratarima za ukupno poslovanje važna i otkupna cijena.

Predstavljeno je 26 različitih hibrida suncokreta

"Kad bismo ranije znali cijenu, mogli bismo planirati koje ćemo površine sijati pod kojom kulturom. Ovako je svake godine sve, kako se u narodu kaže, na dođem ti!", zaključio je Zvonko Zeko iz Širokog polja.

Ekspres tehnologija 

Prema riječima stručnjaka sjemenskih kuća koje su sudjelovale u pokusu, prema prinosu i uljnosti, ovo bi trebala biti prosječna godina, a oni uglavnom očekuju tri do tri i pol tone po hektaru.

"Hibrid LE49 s ekspres tehnologijom je jedan od najprodavanijih zbog visokog sadržaja ulja. Njegova je prednost stabilnost uroda iz godine u godinu", kazao je Romeo Jukić, iz Corteva grupe s Pioneer hibridima. Cijela Europska unija se okrenula ekspres tehnologiji, a zemljišni se hibridi lagano izbacuju. Jukić je istaknuo i hibride P64LE25 koji je, iako stariji i dalje tražen, te P63LE113. Dodao je da se okreću novim trendovima kao i visokokvalitetnom oleinskom ulju koje na tržištu postiže znatno veću cijenu.

Svoje hibride imao je i Poljoprivredni institut Osijek. O njima i o primjeni nove clearfield tehnologije nam je govorio dr.sc. Branimir Šimić. "Radi se o iskoraku kod naših hibrida jer smo do sada imali one koji su se podvrgavali klasičnoj zaštiti spram korova. Ove godine smo u Hrvatskoj zastupljeni s oko dvije tisuće hektara s tri hibrida. Sada imamo odgovore za sve potrebe i odlikuju se nižom stabljikom te su visoko oleinski", zaključio je Šimić. 


Fotoprilog


Tagovi

FAZOS Krunoslav Zmaić Mato Drenjančević Hibridi suncokreta Pokus Prinosi


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hrvatska ima divne ljude koji proizvode najbolje, najkvalitetnije, najfinije. U svakom njenom kutku... Pročitaj cijelu bilješku »