• Zaštita usjeva
  • 29.03.2012.

Zemljišni štetnici u ratarskim kulturama

Štetnici u tlu i Kukuruzna zlatica u ratarskim kulturama

  • 3.510
  • 165
  • 0

U uzgoju ratarskih kultura zemljišni štetnici mogu nanijeti vrlo velike štete poglavito kulturama koje sijemo na konačni razmak kao što su šećerne repa i kukuruz.

Velike štete u određenim uvjetima mogu nanijeti i suncokretu, duhanu, krumpiru, povrću i drugim kulturama rijetkog sklopa, a ponekad i strnim žitaricama.

Navažniji štetnici u tlu jesu:

Žičnjaci, klisnjaci (Elateridae)

U Hrvatskoj je od rodova klisnjaka najzastupljeniji rod Agriotes (više od 90 %). Zastupljenost pojedinih vrsta ovisi o regiji, vremenskim uvjetima i nekim drugim čimbenicima.

Odrasli oblici-klisnjaci, hrane se cvjetovima korovnih biljaka i ne uzrokuju štete, koje na korijenu kulturnih biljaka pričinjavaju samo ličinke.

Razvojni ciklus ovisno o vrsti traje 3-5 kalendarskih godina. Ženka odlaže jaja plitko u tlo do kraja ljeta. Nakon embrionalnog razvoja (2-4 tjedna) iz jaja izlaze ličinke koje se počinju hraniti korijenjem biljaka. Ličinke se razvijaju tijekom nekoliko godina (ovisno o biologiji svake pojedine vrste). Najveće štete uzrokuju u drugoj ili trećoj godini ovisno o duljini razvoja.

Ličinke su žute boje, uskog, izduženog, tvrdog tijela nalik na komadić mjedene žice. Narastu i do 35 mm. Tijekom razvoja migriraju tlom horizontalno i vertikalno u potrazi za vlagom, toplinom i hranom izgrizajući vrat klijanaca kulturne biljke (privlači ih CO 2 koji izlučuje biljka). Time dolazi do ugibanja klijanaca ili oštećenja korijena i konačno do prorjeđenja sklopa na parceli.

Štetnost povećava i njihova potreba za vodom pa su štete veće u aridnim područjima ili u sušnim uvjetima (istočni dijelovi zemlje).

Uvođenjem novih herbicida u proizvodnju šećerne repe i kukuruza, žičnjaci se ne mogu hraniti korijenom korova već samo korijenom kulturne biljke, te su time štete na kulturama veće.

Za kvalitetno suzbijanje ovih štetnika važno je obaviti pregled tla kako bi se utvrdio prag odluke za suzbijanje žičnjaka. Iako postoje brojni novi podaci još uvijek možemo pragom odluke smatrati 1-3 žičnjaka/m2 u istočnom dijelu Hrvatske, te 3-5 žičnjaka/m2 u zapadnim, vlažnijim područjima.

Sovice pozemljuše (Agrotis i Euxoa vrste)

Sovice pozemljuše uzrokuju slične štete kao i žičnjaci. Štete pričinjavaju gusjenice koje žive u površinskom dijelu tla, gdje se danju skrivaju ispod grudica, a navečer izlaze na površinu i hrane se prizemnim dijelovima biljke izgrizajući vrat korijena, stabljiku mladih biljčica, zrno, gomolje krumpira te se stoga nazivaju i podgrizajuće sovice.

Najčešće vrste u nas su:

  • Proljetna sovica (Euxoa temera) - u načelu štete obično čini tijekom travnja. Najviše napada šećernu repu.
  • Usjevna sovica (Agrotis segetum) i sovica ipsilon (Agrotis ipsilon) - javljau se kasnije u svibnju i lipnju.

Grčice hrušta (Melolontha melolontha)

Odrasli (hruštevi) se javljaju u travnju i svibnju te nakon kopulacije otpočinju s odlaganjem jaja. Nakon 30-40 dana iz jaja izlazi ličinka (grčica) koja izgriza i oštećuje mlade biljke. Ličinke u tlu ostaju 3 godine. Najveće štete čine zadnje godine.

Po opsegu suzbijanja, zemljišni štetnici se suzbijaju na najvećoj površini u Hrvatskoj. Veliki problem kod suzbijanja ovih štetnika je teškoća utvrđivanja stvarne potrebe za primjenom kemijskih sredstava.

Za razliku od štetnika koji oštećuju nadzemne dijelove biljke koje lako uočavamo i suzbijamo kurativno, većina zemljišnih štetnika cijeli ili veći dio života provede u tlu, teško se i na vrijeme uočavaju pa se suzbijanje mora provoditi preventivno - prije ili sa sjetvom. Ukoliko nakon sjetve ili nicanja kulture nastanu štete nema mogućnosti suzbijanja.

Mjere suzbijanja:

Zemljišne štetnike suzbijamo tretiranjem tla i/ili tretiranjem sjemena. Današnja proizvodnja šećerne repe koristi u cijelosti tretirano sjeme, a sve više i proizvodnja kukuruza.

Kod velike populacije ovih štetnika zaštita sjemena neće biti dostatna. U tom slučaju nužno je provesti tretiranje tla nekim zemljišnim insekticidom. Insekticide obavezno koristiti kod sjetve sjemena koje nije tretirano zemljišnim insekticidom.

Chromos agro d.d. preporučuje primjenu insekticida DURSBAN G-7,5 i DURSBAN E-48.
Ovi insekticidi su u granuliranom ili tekućem obliku a nakon primjene se moraju unijeti u tlo.
DURSBAN G-7,5 je je insekticid u granuliranom obliku na osnovi klorpirifosa. Koristi se u količini od 60 kg/ha primjenom po cijeloj površini ili 20 kg/ha u redove.

DURSBAN E-48 dolazi u obliku koncentrata za emulziju a primjenjujemo ga prskanjem cijele površine u dozi 6,0-8,0 lit/ha ili prskanjem u trake 2,0-3,0 lit/ha.

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera )

Kukuruzna zlatica je štetnik kukuruza novijeg datuma. Prve štete zabilježene su 2002. god. u okolici Županje.

Zlatica je mali kukac, dobro leti, te ga je teže uočiti u polju. Žuto-zelene je boje, a na žutim krilima ima uzdužne tamne pruge. Ličinka je izdužena,bijele boje s tamnom glavom.

Kukuruzna zlatica prezimljuje u stadiju jaja u tlu, a prve se ličinke javljaju od sredine svibnja pa do sredine lipnja i hrane se korijenom kukuruza. Odrasli oblici javljaju se krajem lipnja te oštećuju list i svilu na klipu.

Glavne štete čini ličinka u tlu pregrizajući bočno korijenje te dolazi do polijeganja biljaka, tzv.
guščji vrat“.

Mjere suzbijanja:

Suzbijanje ovog štetnika provodi se preventivno poštivanjem plodoreda te kemijskim mjerama. Budući je zlatica štetnik monokulture svakako treba izbjegavati ponovljenu sjetvu kukuruza na istoj parceli.

Kemijskim mjerama suzbijamo ličinke u tlu na silažnom i merkantilnom kukuruzu, a na sjemenskom ako je potrebno i odrasle zlatice.

Chromos agro d.d. za suzbijanje ličinki preporuča primjenu zemljišnog insekticida
DURSBAN G-7,5 primjenom u trake u sjetvi u dozi od 25 kg/ha uz inkorporaciju ili uz etablirane biljke u vrijeme početka pojave ličinki uz inkorporaciju u dozi od 25 kg/ha.

Za više informacija obratite se s povjerenjem:

Chromos Agro d.d.

Ulica grada Vukovara 271, Zagreb
tel: 01/6040-580
besplatni telefon za savjete stručnjaka: 0800 467 467
fax: 01/6040-399
e-mail: chromos-agro@chromos-agro.hr
web: www.chromos-agro.hr


Tagovi

Zaštita usjeva Insekticidi Štetnici


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi