Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poticaji za ugar
  • 30.03.2018. 13:30

Zemlja na ugaru također traži održavanje i brigu, a ne samo povlačenje poticaja

2017. godine u Hrvatskoj je u sustavu poticaja bilo nešto manje od 22 tisuće hektara pod ugarom. ZPP-om se želi vratiti tradicionalnom načinu proizvodnje, stoga su poticaji za ugar jedan dio toga, ali prema riječima Mate Brlošića, neki proizvođači zloupotrebljavaju situaciju.

Foto: Printscreen/Youtube
  • 5.299
  • 129
  • 0

Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine donio je mnoge novosti, a jedna od njih jest da se za potrebe provedbe zelene prakse kao ekološki značajna površina smatra i zemljište na ugaru. Riječ je o obradivom zemljištu na kojem se ne provodi poljoprivredna proizvodnja, ali se za njega od 2015. godine dobiva poticaj.     

2017. godine u Hrvatskoj je u sustavu poticaja bilo nešto manje od 22 tisuće hektara pod ugarom.        

"Ja bih rekao da nas, što se tiče ugara, Zajednička poljoprivredna politika vodi malo unazad. Nekada su naši očevi i djedovi ostavljali jedan mali dio površina pod ugarom. Tada nije bilo umjetnih gnojiva, a to se radilo da se zemljište odmori, kako bi mogli posijati pšenicu da imaju kvalitetniju robu", rekao je Mato Brlošić, član Hrvatske poljoprivredne komore.

"Neki proizvođači zloupotrebljavaju situaciju"

Zajedničkom poljoprivrednom politikom želi se vratiti tradicionalnom načinu proizvodnje, stoga su poticaji za ugar jedan dio toga, ali prema Brlošićevim riječima, neki proizvođači zloupotrebljavaju situaciju.           

"Novi moderni poljoprivrednici u Hrvatskoj su dobili velike površine poljoprivrednog zemljišta gdje su shvatili da možda nije dobro puno toga raditi. Iskorištavaju tu mogućnost da 70% stavljaju pod ugar. Nije intencija bila takva, ali očito je da je jedan dio poljoprivrednih proizvođača shvatio da ne mora ništa zasaditi, ne mora potrošiti sjeme, gnojivo zaštitna sredstva i dobit će ista sredstva kao da je i ovo sve radio", ističe Brlošić. 

Prema riječima Antuna Vrakića, predsjednika HPK regije istočna Hrvatska, dubioze oko ugara samo su jedan od problema koji je nastao zbog toga što Hrvatska prilikom ulaska u EU nije obranila svoj interes.

"Prilagodili smo se razvijenim članicama EU, gdje je zatrovano zemljište, stoga ga oni moraju odmarati. Mi imamo zdravo zemljište, imamo pitku vodu s kojom zalijevamo naše povrće i proizvode. Mi to nismo iskoristili", rekao je Antun Vrakić.

"Od tri milijarde potpora, milijarda se isplati kojekakvim mešetarima"

Prema riječima naših sugovornika, u Hrvatskoj je mnogo neobrađenih i zapuštenih zemljišta. 

"Moji prijatelji, koji su dolazili u Đakovštinu, primijetili su velike površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, obraslog korovom, a i sam sam to primijetio. To nije dobro. Ako se i ostavlja ugar zna se što se mora raditi. Zemljište se mora orati, pripremati, na njemu ne smije niti jedna biljka procvasti i donijeti sjeme. Dakle, ugar nije nešto što se ostavi godinu dana i ništa se ne radi. Tu se mora zemljište pripremiti za sljedeću kulturu", pojašnjava Brlošić. 

Vrakić tvrdi da su problemi s plasmanom hrvatskih proizvoda na tržište i velik uvoz usko vezani s načinom obrade poljoprivrednog zemljišta.  

"Imamo bogomdanu zdravu hranu. Politički nismo dobro odradili posao pa su pojedinci zloupotrijebili te pravilnike tako da ostavljaju velike površine na ugaru. Imamo pašnjake bez stoke i rezultat toga je da se od tri milijarde potpora, milijarda isplati kojekakvim mešetarima. Smatram da ni jedan uzorni poljoprivrednik to neće konzumirati, nego će obrađivati svoju zemlju i imati kvalitetnu proizvodnju", zaključuje Vrakić. 

Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede

Oko navedene problematike poslan je upit u Ministarstvo poljoprivrede, a iz podužeg odgovora koji je primljen, prenosimo najvažnije dijelove.

"...Zbog intenzivne poljoprivredne proizvodnje, kakvu provode druge razvijene članice EU, uvođenjem moderne poljoprivredne mehanizacije i opreme i značajnom "kemizacijom" poljoprivredne proizvodnje, minimalnim sudjelovanjem ljudske radne snage, ugar gotovo nestaje. Zbog toga je ugar populariziran kao prihvatljiva obradiva površina za koju se može ostvariti izravno plaćanja u svijetlu cilja Zajedničke poljoprivredne politike koja se odnosi na održivo upravljanje prirodnim resursima...

...Ako se neka parcela ostavi kao ugar to ne znači da je ne treba održavati. Neodržavana parcela izvor je štetnika (na neobrađenoj oranici nesmetano se razmnožavaju kukci, glodari,…). Osim toga, korovi su domaćini brojnih biljnih bolesti...

...Površina na ugaru ne smije zarasti u šikaru i korove, a može se održavati košnjom. Iznikli biljni pokrov može se malčirati, tanjurati, plitko preorati, pokositi… no ne smije se suzbijati herbicidima...

...Fiksni iznos potpore za ugar ne postoji, nego je vezan na visinu prava korisnika...To znači da korisnici koji imaju srednju vrijednost prava 169,54 eura za 2017. godinu dobiju za Osnovno, Zeleno i Preraspodijeljeno plaćanje oko 2.200 kn po hektaru (zajedno za sve 3 potpore) nevezano imaju li oranicu, višegodišnji nasad, trajne travnjake ili ugar….S obzirom da većina poljoprivrednika ima drugačije iznose prava na plaćanja, taj iznos može biti niži, ali i viši od gore navedene srednje vrijednosti za 2017. godinu...

...Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi svake godine kontrole na terenu zemljišta prijavljenog za potporu (Jedinstvena plaćanja) u koje su uključene i površine pod ugarom. U slučaju kada se kontrolom utvrdi da se ugar nije održavao kao što je gore navedeno korisnik gubi pravo na potporu...

...Vezano uz pitanje koliko se smije imati zemljišta pod ugarom, napominjemo kako ne postoje ograničenja u smislu površina."


Tagovi

Ugar Poljoprivredno zemljište Poticaj Obrada tla Zapušteno zemljište


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Veganski proizvodi na Trgu bana Jelačića VegeSajam održat će se u utorak14. lipnja 2022. od 8 do 20 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. VegeSajmom želi se ukazati na prednosti veganske prehrane kroz kušanje i promotivne prodaje ukusne veg... Više [+]