• Žetveni ostaci
  • 11.10.2012.

Zbog paljenja strništa mogu ostati i bez cijelog poticaja

Struka upućuje na preoravanje, poljoprivrednici radije pale

  • 1.534
  • 75
  • 0

Kako ukloniti žetvene ostatke nakon skidanja uroda - paliti kao što su radili mnogi dosad, ili preorati? U velikoj su nedoumici ratari koji su, nakon žita, skinuli i kukuruz, suncokret, soju..., a zemlju žele pripremiti za sjetvu, no strahuju da bi, posegnu li za žigicom kao dosad, mogli biti novčano sankcionirani među njima još nedovoljno poznatim i prihvaćenim Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima! U srpnju 2011. donijelo ga je Čobankovićevo ministarstvo poljoprivrede, a kršenje njegovih odredbi Agencija za plaćanja u poljoprivredi sankcionira umanjenjem državnih poticaja. Ovisno o površini i nepravilnostima, ratar zbog paljenja može biti kažnjen oduzimanjem dijela, pa i cijelog iznosa poticaja!

Sudeći prema porukama s terena i struke, stavovi su im oprečni. Struka, naime, ni pod koju cijenu nije za paljenje; dozvoljeno je samo u posebnim situacijama kada bi se njime, npr., spriječio razvoj bolesti, štetočinja, ali uz odobrenje nadležne službe, obavijest policiji, vatrogascima... Predsjednik HPK Matija Brlošić kaže da ga ovih dana zovu brojni ratari - poglavito iz Vukovarske županije jer ondje u pravilu sjetva, pa time i zrioba, dolaze 15-ak dana ranije nego u đakovačkom kraju - raspitujući se kako da zemlju očiste od već završene berbe te o njima uglavnom nepoznatom Pravilniku.
- U dosadašnjoj našoj praksi ti ostaci su se najčešće palili, a ljudi kažu i da je na tim površinama zbog paljenja hrana bolja. Istina, ove godine, zbog suše, nestašice i skupoće, ostalo je na poljima vrlo malo toga. Sve što se iole moglo iskoristiti pokupljeno je gotovo 100 posto za stočnu hranu. Novi kombajni to mogu samljeti, zdrobiti, no stariji, a tih je najviše, ne mogu.

Zakonodavac upućuje na preoravanje, no plug se “zaštopa”, ne ide, muka živa! Znači, našem seljaku potrebna je bolja mehanizacija, a istodobno već tri godine nemamo kapitalne investicije za nju. Pa, kad je već nešto zabranjeno, naš prijedlog je da se nađu sredstva za te namjene - kaže Brlošić.

Na Pravilnik upućuju i u Ministarstvu poljoprivrede. Njime se “propisuju uvjeti dobre poljoprivredne i okolišne prakse, obveznici ispunjavanja uvjeta, kontrola ispunjavanja uvjeta, način umanjenja prava za neizvršavanje obveza i rokovi u kojima ispunjavanje uvjeta postaje obveza u ostvarivanju prava na izravna plaćanja. Uvjeti dobre poljoprivredne i okolišne prakse su minimalni uvjeti upravljanja na poljo-gospodarstvima, odnosno obvezni postupci kojih se moraju pridržavati poljoprivredna gospodarstva u obavljanju poljoprivredne djelatnosti...” Obveznici ispunjavanja uvjeta iz Pravilnika korisnici su izravnih plaćanja, a kontrolu ispunjavanja uvjeta provodi Agencija. Utvrdi li da uvjeti nisu ispunjeni, odredit će umanjenje prava. Ako uvjeti iz Pravilnika nisu ispunjeni u bilo kojem trenutku u određenoj kalendarskoj godini nemarom ili namjerom obveznika koji je u određenoj kalendarskoj godini podnio zahtjev za izravna plaćanja, njihov ukupni iznos Agencija umanjuje. Umanjenje ovisi i o opsegu, ozbiljnosti, trajanju i ponavljanju kršenja obveza. Dok ratari strahuju da bi im žigicom u polju mogli “izgorjeti” i poticaji, struka ističe da su Zapadnjaci strogo protiv takvog tretiranja polja, da je to ondje čak i sramota jer da “onaj koji pali polje o sebi govori da ne zna raditi zemlju”.

Upozorenje poljoprivredne inspekcije: Bez odobrenja paljenje je zabranjeno

Na zabranu paljenja, osim situacija s opravdanim razlogom, no uz potrebna odobrenja i obavijesti nadležnim službama, ukazuje i poljoprivredni inspektor Zoran Šaponja. I na vrata Poljoprivredne inspekcije također kucaju ratari raspitujući se o Pravilniku.
- Ljudi se trebaju bolje informirati, mogu sve pitati i u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi, a postoji i odgovarajući proglas Zavoda za zaštitu bilja - kaže Šaponja. Dodaje, 4-5 slučajeva paljenja polja u ovoj sezoni vezuju se uz treće osobe, kada su one palile kanale ili izazvale vatru na poljima bacanjem opuška iz automobila.

O čemu ovisi postotak umanjenja poticaja

Umanjenje poticaja za kršenje Pravilnika regulirano je matricama za nemar ili namjeru, gdje su točno definirani postoci umanjenja za popravljivo ili trajno kršenje. Tabele reguliraju umanjenje u oba slučaja za prvo, te prvo, drugo, treće i četvrto ponavljanje kršenja odredbi. Dok su postoci umanjenja izravnih plaćanja za prvo kršenje nemarom te prvo i drugo ponavljanje od 1 do 45 posto, ta su umanjenja pri drugom i trećem ponavljanju kršenja nemarom od 27 do 100 posto iznosa izravnih plaćanja. U matrici kršenja odredbi namjerom ti su postoci, gledajući od prvog kršenja do prvog, drugog, trećeg i četvrtog ponavljanja radnje, od 15 do 100 posto umanjenja iznosa izravnih plaćanja.

Autor: Suzana ŽUPAN


Tagovi

Poticaji Paljenje strniša Žetveni ostaci Pravilnik Matija Brlošić