Zbog kašnjenja poticaja kasni i proljetna sjetva

Pri kraju je proljetna sjetva u kojoj bi ukupno trebalo biti zasijano oko 425.909 hektara sjetvenih površina, dok je lani zasijano 441.304 hektara ratarskih kultura, od čega najviše kukuruza - na 280.000 hektara.

Ovogodišnja sjetva malo kasni - da bi sjetva bila što kvalitetnija treba uvažavati agrotehničke rokove i pripreme za proljetne radove u poljoprivredi - jer kasni isplata dijela poticaja od ukupno planiranih 520 milijuna kuna potpora.

Od toga je 280 milijuna kuna poticaja za kukuruz, koji je najvažniji dio stočne hrane, a koja je u odnosu na prošlu godinu poskupjela gotovo 80 posto.

Podsjetimo, prošle je godine zasijano 313.779 hektara kukuruza, od čega 267.184 hektara kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a 46.595 hektara kod poslovnih subjekata. Lani je zasijano više suncokreta u Hrvatskoj na 38.635 hektara, dok se ove godine planira zasijati 30.000 hektara te uljarice. Riječ je o zahtjevnoj proizvodnji, odnosno skupoj mehanizaciji, za koju se ratari teško odlučuju.

Uz to, ratari nisu sigurni koje će kulture biti dobro plaćene na jesen, kao što je to lani bio slučaj s kukuruzom, jer otkupne cijene doznaju tek uoči žetve, a sada ostaje i otvoreno pitanje koliko će globalna gospodarska kriza utjecati na otkupnu cijenu poljoprivrednih sirovina. Domaći ratari za sada jedino znaju koja će biti zajamčena otkupna cijena šećerne repe koju jamče šećerane. Dvije šećerane, osječka i virovitička, ugovorile su još sjetvu na 500 hektara u Mađarskoj i na 3000 hektara u Srbiji.

Kako lani nisu bili zadovoljni isplatama za suncokret i kukuruz, koji sada ima osjetno višu otkupnu cijenu nego jesenas, proizvođači se osjećaju prevareni, pa bi se mogli više okrenuti sadnji povrća i soje. I u planu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je sijanje više povrća, soje i zobi. Kada je riječ o povrću, lani je u sustavu poticaja zasijano 13.076 hektara, a ove se godine planira zasijati 13.500 hektara povrća.

Proljetna sjetva u Osječko-baranjskoj županiji, najvećoj ratarskoj županiji, planira se obaviti na ukupno 142.000 hektara, što je povećanje od 20 posto, jer je prošle godine podbacila sjetva pšenice. Kukuruzom se planira zasjati 90.000 hektara, sojom 16.000 hektara, suncokretom 12.000 hektara, kao i šećernom repom 12.000 hektara, ali problem je što neke šećerane još uvijek nisu ugovorile sve planirane površine pod repom, nego su to učinile za 6000 hektara.

Soje je lani zasijano 35.816 hektara, a ove je godine plan 40.000 hektara. Zobi (jare) lani je zasijano 16.745 hektara, a sad se planira 20.000 hektara.

Što se tiče spekulacija o poskupljenju mineralnoga gnojiva usred sjetve, iz kutinske Petrokemije poručuju da gnojivo zasad neće poskupjeti. Istina, poskupjelo je u siječnju u prosjeku šest posto, nakon što je plin, koji čini pola troška proizvodnje u Petrokemiji, u posljednjih godinu dana poskupio oko 100 posto.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ