"Osnovna priprema tla rađena je u jednom prohodu sa strojevima visokog radnog zahvata i traktorima opremljenima navigacijom i autopilotom", ističe Josip Šimatović, voditelj mehanizacije u Žito grupi
Na poljima Žito grupe uspješno je završena sjetva ozimih kultura, pšenice, ječma, uljane repice i ozimog graška. Kombinacija kvalitetnog sjemena, suvremene mehanizacije i pažljivo planiranog tehnološkog procesa jamstvo su stabilnog uroda i uspješne žetve.
Prvi i ključni korak u cijelom procesu jest priprema tla. "Osnovna priprema tla rađena je u jednom prohodu sa strojevima visokog radnog zahvata i traktorima opremljenima navigacijom i autopilotom. Time se posao obavlja brže i preciznije, uz manju potrošnju goriva", ističe Josip Šimatović, voditelj mehanizacije u Žito grupi.
Prije nego što sijačice stignu na polje, izrađuju se tehnološke karte temeljene na analizi tla i predkulturama. One određuju normu sjetve prema bonitetu tla, čime se postižu optimalni prinosi u žetvi.
"U tehnološkim kartama prikazujemo dužinu i širinu tabli, normu sjetve, broj okretaja i vrijeme potrebno za obavljanje svake operacije. Takav pristup omogućuje veću učinkovitost, bolje iskorištenje vremena i bolju kontrolu nad cijelim procesom", objašnjava Matea Marinić, voditeljica PC Centar.
Djelatnici Žito grupe svoje zadatke dobivaju putem mobilnih aplikacija, a plan sjetve vizualno je prikazan na Google Earth karti. Svaka je kultura označena drugom bojom, što omogućuje jednostavniji nadzor, praćenje rasta usjeva i planiranje daljnjih agrotehničkih zahvata.
"Svaki naš djelatnik ima Google Earth instaliran na svom uređaju, pa nakon što dobije zadatak, samostalno odlazi na tablu i obavlja posao prema planu", dodaje Marinić.
Za sjetvu pšenice i ostalih ozimih kultura Žito grupa koristi sijačice širine 6, 9 i 12 metara, opremljene navigacijskim sustavima visoke preciznosti od 2,5 centimetra. Takva tehnologija omogućuje maksimalnu učinkovitost i minimalna preklapanja u radu.
"Navigacijske uređaje koristimo i u pripremi tla i u samoj sjetvi. Svaki traktor ima autopilot, vozač ga na kraju polja samo okrene, a sustav samostalno vodi traktor dalje", pojašnjava Šimatović.
Uložili sredstva od prodaje dionica, Žito grupa pustila u pogon fotonaponsku elektranu
Traktorist Matej Bosak ističe da je rad uz pomoć napredne tehnologije jednostavniji i sigurniji. "Na monitoru pratimo količinu posijanog sjemena, stanje spremnika i potrošnju. Navigacija nam znatno olakšava posao jer smanjuje preklapanja, povećava preglednost i omogućuje veću koncentraciju na stroj".
Navigacijski sustavi dodatno olakšavaju rad i u zahtjevnim uvjetima, poput magle ili noćnih smjena, čime se osigurava pravovremena i kvalitetna sjetva.
Žito grupa danas obrađuje više od 21.000 hektara vlastitih poljoprivrednih površina, dok s kooperantima otkupljuje urode s dodatnih 66.000 hektara. Time se svrstava među najveće poljoprivredne sustave u Hrvatskoj.
Tvrtka godišnje proizvede više od 300.000 tona ratarskih kultura, žitarica, uljarica i industrijskog bilja. Proizvodnja se temelji na uravnoteženoj primjeni agrotehničkih mjera, minimalnoj uporabi agrokemikalija te mehanizaciji nove generacije, što jamči poznato porijeklo i visoku kvalitetu gotovih proizvoda.
Tagovi
Autor
Marta Radić
prije 10 minuta
Moj komentar bio je na tragu predizborne kampanje i obečanja DP , da će potpore poljoprivredi ograničiti na prvih 100 he...kao što imaju zemlje EU. S obzirom da imaju poziciju u MPS , neznam što se čeka sa predizbornim obečanjem. A ovaj članak zorno govori ...zašto bih to trebalo učiniti.
Hdz zlocinacka organizacija
prije 48 minuta
Marta nisu im potrebne potpore ali nazalost najvise zavrsi kod njih. I onda neka mali bude konkurentan
I l
prije 49 minuta
tim velikima ocito ide dobro kad mogu imat jako ali jako skupe strojeve tak da im netrebaju poticaji oni su na trzistu
Marta Radić
prije 1 sat
A očito , netko može imati suvremenu mehanizaciju...vjerojatno dosta toga nabavljeno bespovratno iz fondova. Vjerojatno učinkovitost veća , te konkuretnost. Mišljenja sam da je ova tvrtka konkuretna na tržištu. Tako da joj nisu više potrebne potpore , te ih treba dati samo za prvih 100 hektara.
SASA FRANIC
prije 2 sata
blago nama