Zašto je u gnojidbi važan sumpor?

Dušik (N) je najvažniji element za život biljke. Stimulira rast korijena i fotosintezu, kao i apsorpciju ostalih elemenata, primarnih (P, K) te sekundarnih (Ca, Mg, S) i mikro elemenata (B, Cu, Fe, Mn, Zn). Nedostatak dušika u tlu rezultira slabijom plodnosti tla, nižim prinosima i lošijom kvalitetom uroda.

Važnost prihrane dušikom je jasna, a zlatno pravilo glasi: primijeniti pravi proizvod, u pravoj količini, u pravo vrijeme. Balansirana ishrana jedan je od preduvjeta ekonomične upotrebe gnojiva. Nedostatna opskrba fosfora, kalija ili sumpora može umanjiti učinkovitost iskoristivosti dušika.

Uloga sumpora u metabolizmu biljaka, u velikoj mjeri slična je ulozi dušika. Dakle, dobra opskrbljenost sumporom osigurava ne samo visok prinos, već ima pozitivan učinak i na kvalitetu. Osim važnih funkcija u metabolizmu biljaka, sumpor sudjeluje u stvaranju klorofila, čime biljka gradi svoju biomasu.

Sumpor također osigurava da biljka apsorbirani dušik prenese u metabolizam. Masa biljke ovisi izravno o dovoljnoj opskrbi sumporom. Nadalje, sumpor pozitivno utječe na kvalitetu konačnog proizvoda, budući da čini sastavni dio pojedinih aminokiselina i proteina, stoga sumpor također povećava i udio proteina u plodu.

Dušično-sumporna gnojiva pri početku vegetacije

Biljkama je sumpor dostupan iz tla u obliku sulfata. Kao nitrat, sulfat je topiv u vodi i zbog toga se može ispirati iz tla tijekom zimskih mjeseci. Jednako kao i mineralni dušik, otopina sumpor sulfata nalazi se u organskoj tvari tla.

Na početku vegetacije, dovoljna opskrbljenost sumporom iz zaliha tla nije uvijek zajamčena. Osobito u proljeće, nakon vlažne zime, u tlu postoje samo male količine biljci pristupačnog sumpora. Naročito laka, humusom siromašna i plitka tla, te teška tla koja se polako zagrijavaju u proljeće, često imaju niske, minimalne vrijednosti sumpora.

Dakle, poljoprivrednici moraju premostiti taj jaz uz pomoć mineralnih gnojiva, ranom gnojidbom sumporom, zajedno s prvom prihranom dušikom. Sa stanovišta učinkovitosti i preciznosti, primjena kombiniranih dušično-sumpornih gnojiva (amonijev sulfat AS i amonijev sulfonitrat ASN), trebala bi biti prvi izbor pri početku vegetacije. U daljnjim stadijima vegetacije, opskrba sumporom obavlja se iz zaliha u tlu.

Nedostatak sumpora može se spriječiti samo gnojidbom

Razdoblja snažnog rasta biomase, potaknuta jakom gnojidbom dušikom, mogu dovesti do neravnoteže u apsorpciji dušika i sumpora. Ovaj učinak može biti čak i pojačan činjenicom da se već apsorbiran sumpor, za razliku od dušika, ne može kretati iz starijih listova u mlađe.

Nedostatak sumpora kod žitarica, stoga je najbolje vidljiv u svjetlo žutoj boji najmlađih listova. U takvim slučajevima nedostatak sumpora može se spriječiti samo gnojidbom.

Tablica 1. Zahtjevi sumporne gnojidbe u kg S/ha (prema DLG-Merkblatt 373, 2012.)

Na lakim, humusom siromašnim tlima, tlima loše strukture i zemljištima pogođenim proljetnom sušom, moguća je potreba i druge prihrane sumporom, kao i na područjima na kojima je u prošlosti bio očit nedostatak sumpora. Kod pšenice za mlinsku industriju, prihrana sumporom u fazi klasanja povećava sadržaj proteina i sedimentaciju, a time i samu kvalitetu zrna.

Sumporna gnojiva

Mineralna sumporna gnojiva sadrže sumpor uglavnom kao sulfat, te osiguravaju biljkama lako dostupan sumpor. Na tržištu su prisutne različite kombinacije dušično-sumpornih gnojiva, te sulfatna gnojiva koja sadrže kalij, magnezij ili fosfate. Neka gnojiva ponekad sadrže elementarni sumpor, koji ne djeluje izravno. Elementarnom sumporu potrebne su bakterije iz tla, kako bi prešao u sulfatni oblik, a da bi se ovaj proces odvijao dovoljnom brzinom, čestice sumpora moraju biti vrlo fine, sitne, što nije uvijek slučaj. Treba napomenuti da taj proces ima vrlo jak učinak zakiseljavanja tla.

Stajsko gnojivo i gnojnica također sadrže sumpor. Udio sumpora može se procijeniti na oko 7-10% sadržaja ukupnog dušika. U organskim gnojivima, sumpor je organski vezan oko 80%, što znači da je izravni učinak neposredno nakon gnojidbe sumporom nizak. Tijekom vegetacije organski vezan sumpor se djelomično mineralizira, tako da tla koja su kontinuirano gnojena stajnjakom, tijekom godina sadrže veći potencijal sumporne mineralizacije.

Graf 1. udio energije u silaži pri gnojidbi N+S gnojivima u odnosu na N gnojiva bez S: + 0,3 do + 1,2 MJ NEL / kg (Izvor: LWK Oldenburg)

Dodatna potreba za sumporom ovisi o kulturi

Svoju potrebu za sumporom biljke djelomično dobiju iz zaliha tla i mobilizacijom sumpora iz humusa. Iz zraka, samo 5-8 kg S/ha godišnje dospije u tlo. Otprilike na istu količinu sumpora, poljoprivrednik može računati kroz dugotrajnu mineralizaciju organske tvari u tlu. Dodatna potreba za sumporom ovisi o kulturi (između 10 i 50 kg S/ha).

Žitarice, šećerna repa, krumpir i kukuruz obično trebaju 10 do 25 kg S/ha, pašnjaci zahtijevaju oko 20 do 40 kg S/ha, dok potrebe uljane repice rastu do 30 do 50 kg S/ha (Tablica 1). Područja s intenzivnom proizvodnjom pašnjaka, s čestim otkosima imaju najveću potrebu za sumporom. Pravilna gnojidba sumporom, zasnovana na stvarnim potrebama, povećava udio proteina, kvalitetu i udio energije u silaži (Graf 1).

Pretjerana gnojidba sumporom, iznad potreba biljaka, ne povećava ni prinose ni kvalitetu. Upravo suprotno, višak sumpora nepotrebno dodatno zakiseljuje tlo te zahtjeva ponovnu kalcifikaciju. Pri sumnji nedostatka sumpora ili pri općoj kontroli usjeva, moguće je napraviti detaljnu laboratorijsku analizu biljaka te udjela pojedinih hranjiva, pa tako i sumpora.

Procjenom nekoliko stotina biljka analiziranih u vremenskom periodu od 2012. - 2015. godine, utvrđen je jasan deficit sumpora kod žitarica. Taj rezultat je iznenađujući, s obzirom da je potreba žitarica za sumporom 10 do 25 kg S/ha, niža u odnosu na neke druge kulture. Budući da žitarice zauzimaju veliki udio u plodoredu, gnojidba sumporom prema stvarnim potrebama, poboljšava zaradu u poljoprivrednoj proizvodnji kroz više prinose i bolju kvalitetu.

Za više informacija o gnojidbi kontaktirajte Borealis L.A.T stručnjake na jedan od niže navedenih kontakata.

Autor: Stephan Wohlmuth