Zaštitom do stabilnih prinosa pšenice i ječma

U vrijeme kad se od proizvođača očekuje visok, kvalitetan i stabilan prinos žita, više ne možemo dopustiti da nam urod ovisi o hirovima prirode, već moramo učiniti sve kako bismo umanjili negativan utjecaj bolesti i štetočina te biljkama omogućili najbolje uvjete za uspijevanje.

Zaštita pšenice

Bolesti godišnje odnose 20 do 50% prinosa pšenice i više ne postoji sorta koju ne treba prskati fungicidima ako želimo maksimalan urod. U proljeće, kada dolazi do brzog rasta pšenice, u donjim dijelovima biljke javlja se atmosfera zasićena vlagom, koja u kombinaciji s višom temperaturom i vlagom pogoduje razvoju bolesti. Na našim prostorima postoje tri grupe bolesti koje su u toj fazi najopasnije za biljku: pepelnica, hrđa i lisna pjegavost. Javljaju se gotovo istovremeno i mogu nanijeti velike štete.

Pepelnica se javlja svake godine, obično na nižim dijelovima biljke, ali, ako zahvati list zastavičar i klas, nanosi velike štete. Na zaraženim biljkama pojavljuje se pepeljasti sloj koji se širi kako se bolest razvija, zaraženi dijelovi biljke pak žute, suše se i opadaju. Hrđa se više javlja kad je hladnije i vlažnije vrijeme.

Opasna je jer stvara ranice na stabljici i listu biljke kroz koje pšenica gubi vodu. Prošle godine je cijela Europa imala problem s novom varijantom žute rđe nazvanom ratnička koja je napravila veliku pomutnju kod proizvođača, međutim, pošto ista napada samo list, po svojoj virulentnosti nije značajna kao obična hrđa koja napada i list i stabljiku biljke i tako izaziva mnogo veće štete. Pjegavost lista i stabljike također ugrožava prinos, osobito kada pšenica polegne, kao što se prošle godine na mnogim lokalitetima potvrdilo.

Povrh svega već navedenog, s proljećem se bude i insekti koji brzo naseljavaju pšenicu koja je u to vrijeme gotovo jedina zelena biljka na poljima i stoga osobito privlačno stanište. Kraj ožujka i početak travnja vrijeme je prskanja pšenice herbicidima, a obično se tom tretmanu pridružuje i tretman suzbijanja bolesti.

U prodajnoj paleti tvrtke BASF nalaze se tehnološki napredna sredstva vrhunske kvalitete i učinkovitosti koja se mogu međusobno kombinirati i nadopunjavaju se u djelovanju. Tako za prvi tretman pšenice BASF stručnjaci preporučuju:

1. Duett® Ultra 0,4 -0,6 l/ha - preventivni i kurativni sistemični fungicid širokog spektra djelovanja koji smanjuje mogućnost pojave rezistencije uzročnika bolesti, visoko je učinkovit, dugog djelovanja, omogućuje zdravo lišće i klas, a može se primijeniti dva puta u vegetaciji.
2. Opus® Team 1,0 - 1,2 l/ha - odličan kombinirani sistemični fungicid širokog spektra s preventivnim i kurativnim djelovanjem.
3. Fastac® 10EC 0,1- 0,12 l/ha - visoko učinkovit insekticid širokog spektra s vrlo brzim djelovanjem u vrlo niskim dozama, učinkovit protiv većine ekonomski značajnih štetnika u svim razvojnim stadijima, uspješan i protiv insekata rezistentnih na druge insekticide, repelentnog i anti feeding djelovanja. Fastac® 10EC se upotrebljava u velikom broju kultura i u preporučenim dozama ne pokazuje fitotoksičnost.

Ovoj kombinaciji preporučenih sredstava može se dodati i Cycocel® 750 - usporivač (retardant) rasta žitarica visokih stabljika koji spriječava polijeganje stabiljaka i stimulira rast korijenovog sustava.

Zaštita ječma

U proljeće počinje i bitka za prinos i kvalitetu ozimog ječma. Kod ječma se javljaju bolesti tipa pjegavosti koje imaju različite uzročnike u vidu gljivičnih oboljenja. Naravno, i ječam napadaju pepelnica i hrđa, koje u pojedinim godinama mogu napraviti značajne štete. Zajednička karakteristika tih bolesti je da se u proljeće naglo razvijaju u donjim dijelovima biljke i da kasnije prate biljku u rastu. Korovi su naravno prisutni kao i kod pšenice, a jednako tako i insekti. Zato za prvi tretman ozimog ječma BASF predlaže:

1. Duett® Ultra 0,4 - 0,6 l/ha
2. Opus® Team 1,0 - 1,2 l/ha
3. Fastac® 10EC 0,1 - 0,12 l/ha
4. Cycocel® 750 2 l/ha

Preporuke za zaštitu ozimog ječma načelno su primjenjive i u jarom i proljetnom ječmu, samo treba obratiti pažnju na fenofaze razvoja biljke.

Prskanje kao mjera sigurnosti!

Pojedini proizvođači, nerijetko iz neznanja, banaliziraju probleme u zaštiti bilja pa tako i u zaštiti pšenice i ječma. Praksa je pokazala da su oni koji slušaju i primjenjuju savjete struke, po prinosima, kvaliteti i zaradi ispred prvospomenutih. Odluka je na poljoprivredniku, ali savjeti su:

• Ne čekajte da se pojave simptomi bolesti: žito se prska dok je zeleno da bi ostalo zeleno
• Nemojte se dvoumiti oko prskanja
• Zaboravite vremensku prognozu, bolesti žita će se javiti bez obzira na točne vremenske uvjete.
• Ne dozvolite da bolesti odnesu veći dio onoga u proizvodnju čega ste već mnogo uložili. Prskanje se provodi kao mjera sigurnosti da će se usjev razvijati normalno.

Kliknite i saznajte više od BASF savjetnika!

Foto: depositphotos, goodluz