Zaštitna cijena pšenice

Hrvatski seljački savez (HSS) traži od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da desetak dana prije žetve odredi zaštitnu cijenu pšenice od 1,10 kuna za kilogram, a da se tržišna cijena odredi dogovorom između proizvođača i otkupljivača.

Osim toga, Hrvatski seljački savez traži i da se svim županijama pogođenim poplavama nadoknadi šteta nastala na usjevima. Naime, voda je u Slavoniji uništila više od 120.000 tona pšenice, što je 30 do 40 posto manje pšenice u odnosu na lani.

Seljaci traže i isplatu zaostalih poticaja u što kraćem roku te da se mjerama ruralnog razvoja nadoknadi iznos potpore stočarima koji se bave uzgojem krava u sustavu krava-tele, koji su to pravo ostvarivali prije novog prijedloga zakona o potporama u poljoprivredi.
Novim zakonom, koji se mijenja radi usklađivanja sa zakonima Europske unije, ti stočari su oštećeni, smatraju u HSS-u.

Proizvođači pšenice zatražili su 1,20 kuna po kilogramu pšenice, dok je zatražena zaštićena cijena kilograma pšenice 1,10 kuna. To je izračun do kojeg su na temelju potrebnih ulaganja po jednom hektaru došli Agronomski fakultet iz Zagreba, Poljoprivredni fakultet iz Osijeka i Veleučilište u Križevcima.
Prema toj računici, Hrvatskoj će nakon žetve, ako se uzme u obzir da je pšenica posijana na oko 140.000 hektara te da je prosječan prinos po jednom hektaru pet tona, ostati između 500.000 i 550.000 tona pšenice. Toliko iznose i godišnje domaće potrebe za pšenicom.
Tijekom posljednje dvije godine cijene drugih kultura osjetno su pale. Ječam je, primjerice, sa 1,20 kuna po kilogramu u 2008. pao na oko 80 lipa u 2009., a uljana repica sa 3,50 kuna u 2008. na samo 1,80 kuna u prošloj godini.
Seljaci očekuju da u ovoj godini cijene njihovih proizvoda ostanu na lanjskoj razini, iako su im inputi porasli i do 50 posto, od čega samo mineralno gnojivo sa četiri kune na gotovo sedam kuna.

Međutim, otkupljivači pšenice drže da, kao i svake godine, proizvođači traže nerealno visoku cijenu za svoj proizvod. Prema informacijama iz susjednih država, poput Mađarske, štete od poplava, navodno, neće biti toliko velike da bi utjecale na smanjenje količina pšenice.
Osim toga, u trenutku žetve Hrvatska će imati između 200.000 i 250.000 tona prijelaznih zaliha pšenice te će bez obzira na štete od poplava imati žetvu tešku između 650.000 i 700.000 tona. Ukupno ćemo na kraju žetve imati 900.000 tona pšenice, što je više nego dovoljno za Hrvatsku i za izvoz.
U Ministarstvu kažu da je zaštitna cijena pšenice definirana uredbom te iznosi 75 lipa po kilogramu, ali do sada nikada nije aktivirana budući da su proizvođači uspijevali svoju pšenicu svake godine prodati na tržištu.
Otkupljivači, pak, tvrde da je cijena pšenice na svjetskom tržištu zbog visokih zaliha niska i u otkupu bi mogla biti ista ili čak niža nego prošle godine. Trenutačna cijena na burzi u Budimpešti je između 80 i 90 lipa po kilogramu pšenice.

Grivičić: Za deset dana sastanak s Čobankovićem o otkupnoj cijeni

Za desetak dana sastat će se ponovno predstavnici Koordinacije pet seljačkih udruga, Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog seljačkog saveza s predstavnicima otkupljivača pšenice i ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem kako bi se pokušali dogovoriti o otkupnoj cijeni pšenice. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić podsjeća da dogovor nije postignut jer je, prema riječima otkupljivača, trenutačna cijena na svjetskom tržištu 0,70 do 0,80 kuna za kilogram, dok proizvođači traže 1,20 kuna. Grivičić vjeruje da će resorno ministarstvo do početka žetve odraditi svoj dio posla da profunkcionira Zakon o skladišnici te licenciranje skladišta »kako se proizvođačima opet ne bi dogodila 'Đakovština'«. Predsjednik Komore se nada da će Ministarstvo ispuniti i obećanje o vaučerima za poljoprivrednike na ime duga za sjetvu iz 2008. godine.

Pšenično pivo kao slamka spasa

Dva glavna domaća otkupljivača, Agrokor i Žito, ove se godine u otkup navodno neće uključiti, a sve bi to moglo dovesti do kolapsa domaćeg tržišta. Naime, pšenicu su lani otkupljivali po cijeni od 90 lipa, da bi je kasnije prodavali po nižoj cijeni. U trenutku kad Žitozajednica ne želi ući u otkup pšenice, kao slamka spasa se pojavilo prvo domaće pšenično pivo, koje uskoro najavljuju iz Zagrebačke pivovare.

Autor: Marinko Petković