Zaoravanje žetvenih ostataka - najbolja opcija i za zemlju i za farmera

U procesu biljne proizvodnje, poslije skidanja pojedinih usjeva, pojavljuju se žetveni ostaci, a oni se sastoje od korijena i nadzemnih dijelova biljaka. Te žetvene ostatke poljoprivredni proizvođači koriste na svojim gospodarstvima ili ih zaoravaju. Jedan dio poljoprivrednih proizvođača zbog viška tih žetvenih ostataka obavlja spaljivanje istih, što je neshvatljivo i jako štetno po zemljište i naredne kulture. 

Pališ strnište? Sam si sebi najveći neprijatelj!

Spaljivanjem tih ostataka potpuno se gubi organska tvar i dušik, uništava se korisna mikroflora i fauna zemljišta, zagađuje se okolina.

Prije zaoravanja - usitniti ostatke

Najbolja opcija je zaoravanje žetvenih ostataka, ali ih prije treba usitniti radi lakšeg i ravnomjernijeg unošenja u zemljište, a to se izvodi raznim tarupima ili adapterima koji se postavljaju na kombajne.

Takvi usitnjeni biljni dijelovi prave poteškoće pri zaoravanju pa se na plugove postavljaju posebni dodaci koji olakšavaju zaoravanje. Za zaoravanje kukuruzovine koriste se plugovi visokog klirensa koji omogućavaju dobro izvođenje ove operacije bez mogućnosti zagušenja pluga pri radu.

Zaoravanje obaviti prije proljeća

Vrijeme zaoravanja ovisi od vremena žetve ili berbe ali takvi ostaci mogu ostati duže na njivi, gdje dolazi do omekšavanja mase što olakšava unošenje ostataka u zemljište. Ne preporučuje se zaoravanje biljnih ostataka u proljeće pred sjetvu jer otežava predsjetvenu pripremu i zagušenje sjetvenih aparata u procesu sjetve.

Količina biljnih ostataka ovisi od vrste biljaka, sorti i hibrida, vremenskih uvjeta, primjene adekvatne tehnologije u procesu proizvodnje i kreću se orijentacijski 4 – 5 t/ha slame, 8- 10 t/ha kukuruzovine, 3- 4 t/ha sojinih ostataka i 4 -5 t/ha suncokretovih ostataka.

Dubina zaoravanja mora biti podešena prema količini mase koja se zaorava. Kukuruzovina se zaorava na dubinu 25 – 30 cm radi veće količine mase, a slama se zaorava na manju dubinu  oko 20 cm zbog manje količine mase.

Prednosti zaoranih žetvenih ostataka

Ovako zaorani žetveni ostatci u biljnoj proizvodnji imaju niz prednosti, a one se ogledaju u sljedećem:

• Stimuliraju se biološke i kemijske aktivnosti zemljišta
• Pozitivno utječu na samu strukturu zemljišta
• Poboljšavaju vodno – zračni režim zemljišta
• Poboljšavaju toplinske osobine zemljišta
• Omogućuju bolje kruženje organske tvari u zemljištu
• Poboljšavaju dreniranost zemljišta

Veći i kvalitetniji prinosi

Svim poljoprivrednim proizvođačima preporučujem da obavezno zaoravaju žetvene ostatke, a nikako da ih pale, jer na taj način popravljaju plodnost, produktivnost zemljišta, a samim tim dobiju veće i kvalitetnije prinose.

Autor: Nenad Erceg, Savjetodavna RS