Pretraga tekstova
U ratarskoj proizvodnji značajan problem predstavljaju veliki troškovi inputa i loši vremenski uvjeti. I pored mjera za jačanje domaće proizvodnje očekivanja su smanjena
Europska Komisija je objavila novo Izvješće o kratkoročnim izgledima za poljoprivredna tržišta Europske Unije koji predstavlja pregled najnovijih trendova i daljih perspektiva poljoprivredno-prehrambenih tržišta.
Naglašeno je da je rat u Ukrajini poremetio globalnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima i stvorio veću nesigurnost u pogledu buduće dostupnosti žitarica i uljarica. Navedeno je da je EU uglavnom samodostatna u proizvodnji hrane i da ima ogroman suficit u trgovini ovim proizvodima. Od zajedničkog tržišta se očekuje da apsorbira nestabilnosti koje se javljaju.
U ratarskoj proizvodnji značajan problem predstavljaju veliki troškovi inputa i loši vremenski uvjeti, prvenstveno kada je riječ o toplinskom valu i suši. I pored mjera za jačanje domaće proizvodnje očekivanja su smanjena. Predviđa se da će proizvodnja žitarica u EU biti manja za 2,5 posto nego u 2021. godini. Ukupna proizvodnja će dostići 293,3 milijuna tona, dok je ljetna prognoza 286,4 milijuna tona.
SWE objavio prognozu do kraja ljeta: Dijelove Europe čeka toplinski val i suša
Zahvaljujući velikim zalihama, tvrdi se u izvješću, dostupnost će biti veća. Početne zalihe su povećane za 24 posto u odnosu na prosjek u poslednjih pet godina i to će pomoći da se nadoknadi manjak zbog suše. Količina im je fiksna i iznosi 50,1 milijun tona.
U kombinaciji s manjom potražnjom za stočnom hranom i smanjenom upotrebom za biogorivo, izvoz ove robe iz EU bi mogao biti veći za 30 posto. Ipak su procjene izvoza u ljetnim prognozama smanjene sa 41,4 na 33,5 milijuna tona u odnosu na proljetnu. To će samo djelomično nadoknaditi pad globalne dostupnosti zbog blokade crnomorskih luka i ograničenja izvoza od strane nekih izvoznica.
Navodi se da bi oko 8 milijuna dodatnih tona pšenice moglo biti izvezeno u 2022-23. u odnosu na godinu ranije.
Postoji određena zabrinutost zbog pristupačnosti koje su uzrokovane visokim tržišnim cijenama, kao i zbog inflatornih trendova. To će stvoriti veći pritisak na cijene hrane, posebno potrošačke cijene mliječnih proizvoda. Potrošnja sira i malsaca može blago porasti, a očekuje se da će upotreba mlijeka u prahu u preradi pasti.
Nakon popuštanja obaveza ZPP-a povećavaju se površine pod proteinskim usjevima. To znači više soje, mahunarki i uljarica.
Izvršna vlast EU dozvolila je iznimnu i privremenu derogaciju (opoziv, op.a.) kako bi se ove godine omogućila proizvodnja bilo kakvih usjeva na ugarima. Komisija razmatra produženje ovog odstupanja za još jednu godinu. Povećanje količine proteinskih usjeva je za šest posto, a očekuje se da će prinosi porasti za tri posto. Od ove izmjene i dozvoljavanja sjetve na ugarima najviše je bilo suncokreta, jer je izmjena došla nešto kasnije, ali se očekuju rekordni prinosi ove uljarice.
Tagovi
Žitarice Tržište Sjetva na ugaru Zalihe žitarica Europska komisija
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.