Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 20.03.2009.

Vrijeme odgađa sjetvu

PROLJETNA SJETVA POČELA S VELIKIM TEŠKOĆAMA

  • 1.067
  • 52
  • 0

Niske temperature odgodile su početak sjetve šećerne repe na području Osječko-baranjske županije. Kako je navela Renata Tokić Glavaš, voditeljica sirovinske službe u Kandit Premijeru, rokovi sjetve šećerne repe (optimalni počeli 15. ožujka) bit će pomaknuti, odnosno najvjerojatnije će sjetva u punom jeku početi tek tijekom idućeg tjedna.
- Pojedini proizvođači su već počeli sjetvu šećerne repe Kandit Premijer planira sjetvu na ukupno 9.000 ha, od čega će dio, zbog slabijeg interesa za sjetvu šećerne repe kod domaćih poljoprivrednika, ugovoriti u Vojvodini, no riječ je samo o vrlo malim površinama. Poznato je da je šećerna repa kultura izuzetno osjetljiva na niske temperature, stoga je naša preporuka proizvođačima da ne žure sa sjetvom - kazala je Renata Tokić Glavaš, dodavši kako je Kandit Premijer do sada u Hrvatskoj ugovorio repu na 6.000 ha, a proizvođače kreditira najkvalitetnijim sjemenom, zaštitom i mineralnim gnojivom.


Seljaci neće repu


U Kandit Premijeru ugovaranje proizvodnje šećerne repe još je uvijek u tijeku, ali i isplata lanjske. Kandit Premijer planira sjetvu na ukupno 9.000 ha, od čega će dio, zbog slabijeg interesa za sjetvu šećerne repe kod domaćih poljoprivrednika, ugovoriti u Vojvodini. Inače, zanimljivo je da je šećerna repa trenutno jedina poljoprivredna kultura koja unaprijed ima sve poznate elemente i uvjete proizvodnje, siguran otkup i kreditiranje, poznatu relativnu dobru cijenu od 260 kn/t te dobre poticaje od 4.000 kn/ha. Stoga čudi nezainteresiranost proizvođača za sjetvu šećerne repe na ovim prostorima, to više jer je sjetva svih ostalih proljetnih poljoprivrednih kultura zamalo, zbog sveopće krize koja je nastupila, došla u pitanje.


Kriza trese poljoprivredu


Naime, seljaci su ovog proljeća prvi put bili suočeni s time što nitko osim šećerana nije htio ugovarati novu proizvodnju. Naime, optimalni rokovi proljetne sjetve su u tijeku, a do prije samo nekoliko dana gotovo nitko od velikih otkupljivača poljoprivrednih proizvoda nije planirao ugovarati proljetnu sjetvu, dok neki od njih to još uvijek ne žele. O tome koliko je kriza duboko zagazila u poljoprivredni sektor možda najbolje govori to da je i najveći hrvatski otkupljivač poljoprivrednih proizvoda zamalo odustao od ugovaranja nove proizvodnje.

Kako je nedavno na skupu u Županijskoj komori istaknuo Damir Vrgoč iz Agrokor-trgovine, tek su se nakon dužeg razmišljanja ipak odlučili na ugovaranje nove proizvodnje. Ove godine Agrokor kreditira sjetvu na ukupno 150.000 ha, za što su osigurali 500 milijuna kuna.

- Jesenas smo ugovorili proizvodnju pšenice na 70.000 ha, planiramo ugovoriti proizvodnju kukuruza na 35.000 ha, suncokreta na 11.000 ha i soje na 22.000 ha - rekao je Vrgoč te izjavio da je dosta pšenice ostalo od lani i oštro poručio poljoprivrednim proizvođačima da brzo dolazi žetva te da više neće tolerirati nikakve pritiske vezano za otkupnu cijenu. - Pritisak nećemo tolerirati ili ćemo bankrotirati - rekao je.

Najveće je iznenađenje ovog proljeća IPK Tvornica ulja Čepin koja, kako je rekao njezin direktor Stjepan Komar, još uvijek nije odlučila koliko će površina pod suncokretom ugovoriti i hoće li, kao i ranijih godina, kreditirati proizvodnju.


“Žito” prepolovilo površine


I osječko Žito je zbog sveopće krize ovog proljeća bilo u dilemi oko ugovaranja proizvodnje. Odlučili su prepoloviti ugovaranje i kreditiranje proljetne sjetve. Naime, kako doznajemo, Žito planira ugovarati poljoprivrednu proizvodnju isključivo sa svojim kooperantima i stalnim poslovnim partnerima. - Ovog proljeća proljetnu sjetvu na između 30.000 do 40.000 ha kreditirat ćemo s ukupno 100 milijuna kuna, što znači po hektaru osiguranje kredita u sjemenu, zaštiti i gnojivu od 3.000 do 4.000 ha - ističe Ilija Nedić, član Uprave Žita, te, usporedbe radi, pojašnjava da je Žito lani proljetnu sjetvu kreditiralo s iznosom od 200 milijuna kuna.

Autor: Zdenka RUPČIĆ

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

🍅🍅🍅🍅
#kuhanjeparadajiza