• Petrokemija
  • 05.04.2019. 10:30

Vrijeme je za drugu prihranu pšenice - spriječite pojavu sterilnih klasića

Uz pretpostavku da je obavljena potrebna gnojidba u jesen prije sjetve, sada nam predstoje prihrane kroz koje će se usjevima osigurati dovoljna količina dušika u obliku dušičnih ili dušično-sumpornih mineralnih gnojiva.

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 1.295
  • 106
  • 0

Produljenjem dana i povećanjem temperature zraka stvoreni su uvjeti za intenzivan proljetni rast ozime pšenice. Da bi se rast i razvoj mogao nesmetano odvijati, što će u konačnici rezultirati visokim prinosom dobre kvalitete, usjevu se mora osigurati dovoljna količina hraniva. Uz pretpostavku da je obavljena potrebna gnojidba u jesen prije sjetve, sada nam predstoje prihrane kroz koje će se usjevima osigurati dovoljna količina dušika u obliku dušičnih ili dušično-sumpornih mineralnih gnojiva.

Prihranu podijeliti u više obroka

Najpouzdanije je potrebnu količinu dušika (N) koju treba primijeniti u prihranama odrediti na osnovu Nmin metode kojom se utvrđuje količina pristupačnog mineralnog oblika dušika u otopini tla te potrebe svake pojedine sorte za dušikom s obzirom na visinu očekivanog prinosa. Kako se radi o različitim sortama, koje se uzgajaju na tlima različite plodnosti i u različitim klimatskim uvjetima nema jedinstvenog pristupa prihrani. Ono što je uvijek bitno naglasiti je da će prihrana podijeljena u više obroka dati bolji rezultat od jednokratne prihrane. Prva prihrana u fazi busanja važna je za sve ozime usjeve i bitno je da se ne kasni s njom. S obzirom na klimatske prilike u prethodnom razdoblju, prva prihrana ozime pšenice već je obavljena. Sada se treba skoncentrirati na drugu prihranu, koja će uslijediti za nekoliko dana, a optimalno vrijeme za nju je početak vlatanja kada se zametak klasa odvoji od čvora busanja približno 2 cm. Ova prihrana je vrlo važna kako bi se spriječila pojava sterilnih klasića i kako bi se povećao broj plodnih cvjetića.

1. i 2. utječu na prinos, a 3. prihrana na kvalitetu

Moramo naglasiti kako su komponente klasa samo djelomično genetski određene što dodatno naglašava važnost dobre opskrbljenosti usjeva dušikom u ovoj fazi. Prva i druga prihrana imaju utjecaj na visinu prinosa dok treća prihrana, koja se primjenjuje s početkom klasanja, ima velik utjecaj na poboljšanje kvalitete. Na koliko će se obroka podijeliti ukupno potrebna količina dušika za prihranu pšenice određuje svaki poljoprivredni proizvođač za sebe. U drugoj prihrani, koja se provodi u periodu najintenzivnijeg porasta usjeva, mogu se primijeniti KAN ili ASN ili Petrokemijas ili UAN ili UREA tvrtke Petrokemija.

Tablica: Formulacija i količina mineralnog gnojiva koja se preporučuje primijeniti u II. prihrani

Formulacija gnojiva

Vrijeme primjene
2. prihrana (u vlatanju)

ASN (26N + 15S)

150-250 kg/ha

KAN N (MgO) 27 (4,8)

150-250 kg/ha

Petrokemijas (20N + 24S)

200-250 kg/ha

UREA N46

80-100 kg/ha

UAN N 30 tekući

80-100 l/ha

Prilikom odabira gnojiva za prihranu ozimih žitarica važno je napomenuti da dušično-sumporna gnojiva ASN i Petrokemijas po svojoj učinkovitosti ne zaostaju za standardnim dušičnim gnojivom KAN-om koji se najčešće koristi za prihrane u našim uvjetima proizvodnje. 

Za više informacija o prihrani ozime pšenice, obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.


Tagovi

Petrokemija Ozima pšenica Prihrana KAN UREA UAN Petrokemijas Kvaliteta Plodni cvjetići Vlatanje


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi