• Petrokemija
  • 05.04.2019. 10:30

Vrijeme je za drugu prihranu pšenice - spriječite pojavu sterilnih klasića

Uz pretpostavku da je obavljena potrebna gnojidba u jesen prije sjetve, sada nam predstoje prihrane kroz koje će se usjevima osigurati dovoljna količina dušika u obliku dušičnih ili dušično-sumpornih mineralnih gnojiva.

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 1.298
  • 106
  • 0

Produljenjem dana i povećanjem temperature zraka stvoreni su uvjeti za intenzivan proljetni rast ozime pšenice. Da bi se rast i razvoj mogao nesmetano odvijati, što će u konačnici rezultirati visokim prinosom dobre kvalitete, usjevu se mora osigurati dovoljna količina hraniva. Uz pretpostavku da je obavljena potrebna gnojidba u jesen prije sjetve, sada nam predstoje prihrane kroz koje će se usjevima osigurati dovoljna količina dušika u obliku dušičnih ili dušično-sumpornih mineralnih gnojiva.

Prihranu podijeliti u više obroka

Najpouzdanije je potrebnu količinu dušika (N) koju treba primijeniti u prihranama odrediti na osnovu Nmin metode kojom se utvrđuje količina pristupačnog mineralnog oblika dušika u otopini tla te potrebe svake pojedine sorte za dušikom s obzirom na visinu očekivanog prinosa. Kako se radi o različitim sortama, koje se uzgajaju na tlima različite plodnosti i u različitim klimatskim uvjetima nema jedinstvenog pristupa prihrani. Ono što je uvijek bitno naglasiti je da će prihrana podijeljena u više obroka dati bolji rezultat od jednokratne prihrane. Prva prihrana u fazi busanja važna je za sve ozime usjeve i bitno je da se ne kasni s njom. S obzirom na klimatske prilike u prethodnom razdoblju, prva prihrana ozime pšenice već je obavljena. Sada se treba skoncentrirati na drugu prihranu, koja će uslijediti za nekoliko dana, a optimalno vrijeme za nju je početak vlatanja kada se zametak klasa odvoji od čvora busanja približno 2 cm. Ova prihrana je vrlo važna kako bi se spriječila pojava sterilnih klasića i kako bi se povećao broj plodnih cvjetića.

1. i 2. utječu na prinos, a 3. prihrana na kvalitetu

Moramo naglasiti kako su komponente klasa samo djelomično genetski određene što dodatno naglašava važnost dobre opskrbljenosti usjeva dušikom u ovoj fazi. Prva i druga prihrana imaju utjecaj na visinu prinosa dok treća prihrana, koja se primjenjuje s početkom klasanja, ima velik utjecaj na poboljšanje kvalitete. Na koliko će se obroka podijeliti ukupno potrebna količina dušika za prihranu pšenice određuje svaki poljoprivredni proizvođač za sebe. U drugoj prihrani, koja se provodi u periodu najintenzivnijeg porasta usjeva, mogu se primijeniti KAN ili ASN ili Petrokemijas ili UAN ili UREA tvrtke Petrokemija.

Tablica: Formulacija i količina mineralnog gnojiva koja se preporučuje primijeniti u II. prihrani

Formulacija gnojiva

Vrijeme primjene
2. prihrana (u vlatanju)

ASN (26N + 15S)

150-250 kg/ha

KAN N (MgO) 27 (4,8)

150-250 kg/ha

Petrokemijas (20N + 24S)

200-250 kg/ha

UREA N46

80-100 kg/ha

UAN N 30 tekući

80-100 l/ha

Prilikom odabira gnojiva za prihranu ozimih žitarica važno je napomenuti da dušično-sumporna gnojiva ASN i Petrokemijas po svojoj učinkovitosti ne zaostaju za standardnim dušičnim gnojivom KAN-om koji se najčešće koristi za prihrane u našim uvjetima proizvodnje. 

Za više informacija o prihrani ozime pšenice, obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.


Tagovi

Petrokemija Ozima pšenica Prihrana KAN UREA UAN Petrokemijas Kvaliteta Plodni cvjetići Vlatanje


Partner