• Posljedice poplave
  • 28.09.2014. 12:00

Velike promjene u sadnji poljoprivrednih kultura!

Zbog velikih klimatskih promjena koje su u obliku kiša i poplava ove godine unazadile hrvatsku poljoprivredu, u sadnji poljoprivrednih kultura doći će do velikih promjena!

  • 1.144
  • 192
  • 0

Nedavne poplave nisu poštedile niti Podravinu. Poplavljenih kuća, srećom, bilo je relativno malo, no zato su hektari i hektari plodnih ovdašnjih polja još pod vodom. Tim smo povodom posjetili mjesta Mali Otok i Zablatje u općini Legrad, nedaleko kojih se nalazi ušće Mure u Dravu. Dvije rijeke u blizini, pa nije ni čudno što je došlo do poplave, rekli bi mnogi, no i šesdesetogodišnjaci nam kažu da ovakve poplave ne pamte. Tu i tamo znale su rijeke malo izaći iz svog korita, no ovako nešto još nisu doživjeli. Do sada.

Stanislav Bukovčan iz Zablatja, ovih bi se dana, da nije bilo poplave, pripremao za vađenje šećerne repe i berbu kukuruza. No ne može, jer voda se još nije povukla niti s nekih poljskih puteva, pa do svojih poljoprivrednih površina ne može niti biciklom. Jedino zna da su pod vodom koja se sporo povlači.

Berba kukuruza mogla bi potrajati do veljače

Zreli kukuruz još je u vodi do koljena

"Imamo šećernu repu i to na površinama koje su baš uz kanal, pa ćemo pričekati još barem tjedan dana, da vidimo možemo li barem pretpostaviti kada bi strojevi mogli do njih. Kolika će nam biti šteta na poljoprivrednim kulturama, ne mogu procijeniti, jer oko pet, šest hektara mi je još pod vodom.

Kad se voda i povuče, ostat će blato, pa mislim da će mehanizacija moći u polja tek kad se zemlja smrzne. Ne bi me niti malo čudilo da berba kukuruza potraje do veljače. I to ako će zima biti žešća. U protivnom, neće biti dobro.

Siguran otkup repe zamijenila surova stvarnost

Recimo, šećerna repa je završila s rastom, za dva tjedna počinje kampanja, al šta mi to vrijedi kad strojevi ne mogu na zemlju. Još joj je k tome cijena pala s 300,00 na 240,00 kn. Iz virovitičke šećerane dobili smo nove ugovore, koje kao ne moramo potpisati ako nećemo, a u kojima stoji da je cijena smanjena i da je možemo prodati i nekome drugome. Al gdje da ja sad nađem kupca za tu repu ako sam je sadio zato, jer sam imao ugovorenog otkupljivača. Inače, šećerna repa je odlično rodila i sigurno će kvaliteta biti dobra, kao i kod kukuruza.

Plodored moram mijenjati, pa planiram sijati pšenicu, ali hoću li uspjeti na vrijeme, e to je već pitanje. A promijeniti kulturu moram, jer već sad su mi se pojavile zlatice, a sjeme tretirano sredstvom protiv zlatica više ne smijemo upotrebljavati otkad smo u EU. Ovogodišnja cijena pšenice znamo da je bila nikakva, pa sad sve nade polažem u šećernu repu i kukuruz, koji bi, evo uskoro mogli van, samo da strojevi mogu na polja. U svoj toj tužnoj situaciji već smo se počeli i šaliti da ćemo morati s tavana uzeti plahte u koje su naši stari brali kukuruz, pa i mi polako u gumenim čizmama, početi berbu kukuruza, ručno. I odmah ćemo uživo imati prikaz starih narodnih običaja. Bilo bi smješno, da nije tužno", kaže Stanislav.

Manje pšenice - više uljane repice

Štete će se još dugo zbrajati

Ivica Baranašić iz Malog Otoka, obrađuje više od 300 hektara zemlje. Dio je u njegovu vlasništvu, a dio u zakupu. U ovoj godini uglavnom je imao pšenicu, kukuruz i uljanu repicu.

"Na uljanoj repici ću imati najviše štete, jer imam zasijano 45 hektara. Kako sada stvari stoje, 15 hektara ćemo jednostavno morati ostaviti pa na proljeće pregrubirati jednim posebnim strojem i nakon toga tu posijati kukuruz.

Ne kaže se uzalud za uljanu repicu da ne zna plivati. Mada, imamo stroj za podrivanje. Jer, kod oranja nam je problem što je tu dubina obrade tla od 25 do 30 cm, a s podrivačem 80 do 90 cm. I sve smo to napravili, no previše je vode.

Pogotovo na površinama u nizinama. Što se tiče berbe kukuruza, stalno pratim vremenske prognoze, ne samo naše nego i strane i govore da bi se vrijeme moralo stabilizirati. Prošle godine smo isto imali problema. Recimo na neke parcele koje imamo u 5 km udaljenom Đelekovcu, sa strojevima nismo mogli već tamo 05. listopada, jer zemlja je bila mokra. No poslije se osušilo i posao smo obavili. Ove godine planiramo imati i sjemensku pšenicu. Sve ovisi od potreba tržišta. Za sjemensku pšenicu sklapamo ugovore sa zainteresiranim tvrtkama, jer one traže određene sorte.

Kukuruzu vlaga toliko ne smeta

Zablatje

No proizvodnju obične pšenice i kukuruza ne dogovaramo, volimo slobodno tržište i kad dođe sezona, pogađamo se. Poljoprivredne kulture sadimo na velikim površinama, recimo sad imamo kukuruz na 175 hektara.

Ako bude, kako planiramo, urod 10 tona po hektaru, jasno da se tu radi o puno kukuruza. Radili smo i neke procjene, vagali klip, pa ga runjili i ispalo je da bi na dobrim zemljama moglo biti i do 14 tona po hektaru.

Doduše, vlaga je bila veća, no što je uobičajeno u ovo doba godine, ali ako vrijeme bude dobro barem tjedan dana, popravit će se situacija i po tom pitanju. Jer kukuruz je tehnološki već zreo. I siguran sam da će ove godine biti jako kvalitetan.

Sadnjom mahunarki do zelenih plaćanja

Jer, kad se vratimo u one prošle godine kad su ljeta bila vruća, već u osmom mjesecu klip je bio formiran i od tih vrućina jednostavno se skuhao, na silu je dozrio pa su vrhovi pljesnivili. A sada, unatoč svoj ovoj vodi i vlazi, ona je tehnološki već zrela, klipovi lijepo formirani i mislim da kvaliteta ne bi trebala izostati. Jednostavno, kukuruzu vlaga toliko ne smeta.

I nevezano uz vrijeme, u sadnji poljoprivrednih kultura doći će do velikih promjena. Ne samo po pitanju eventualnog smanjenja površina pod pšenicom, a povećanja onih pod uljanom repicom, nego prema pravilniku o poticajima, onaj tko će htjeti ostvariti pravo na poticaj i na ta tzv. zelena plaćanja, za koja još nije definirano koliko će iznositi pa još uvijek samo nagađamo, morat ćemo imati 5 % površina tzv. krajobraza, znači šume, jarke, livade i slično.

Što nam donosi Pravilnik o poticajima?

Znači ja, koji se bavim proizvodnjom kukuruza, pšenice, uljane repice, povrća i ostalog, morao bi imati oko 15 hektara šuma, močvara i sličnog. Tu, u ovom koprivničkom dijelu Podravine, močvara koje zovemo jarkima i šumaraka imamo kod gotovo svake zemlje, no u pravilniku npr. stoji da se jarak širi od 3 metra ne može upisati. A u pravilu oni su svuda širi i tu nastaje problem.

Također doći će do toga da npr. hektar mahunarki bilo soje, graška ili neke treće vrste, bude vrijedio kao 0,7 hektara krajobraza. Tako da i ja ozbiljno razmišljam i o sadnji soje. Što se pšenice tiče, ljudi koji siju svoju, mislim da rade veliku grešku. Pogotovo, za nas velike proizvođače, to bi bio prevelik rizik. Vidjeli smo uostalom ove godine kakve smo probleme imali s bolestima pšenice. Tretirano sjeme ipak je ispitano u laboratorijima, od klijavosti do prisustva eventualnih bolesti i otpornosti na njih.

Oni koji sade svoju pšenicu - puno riskiraju!

Zemlja predviđena za sjetvu pšenice

Tako da svaki odgovorni poljoprivrednik ne bi smio sijati svoju pšenicu. Stvarno, ova 2014. godina za nas koji se bavimo poljoprivredom bila je teška od samog početka.

Pšenice su oboljevale od bolesti kakvih prije nije bilo ili barem ne u tom obimu. Uljanu repicu su napadali štetnici, a kiša nas je pratila od sjetve u proljeće, preko kultiviranja, pa do žetve. I zbog te vlage ova godina doista nije bila laka.

Ako imaš dobre strojeve sve se može na vrijeme napraviti, ali lagao bih da kažem da mi je baš svejedno kad vidim još toliko poljoprivrednih površina pod vodom. Ipak vjerujem u kvalitetu tu ove naše zemlje i mislim da će se sve stići. Neće biti lako, no mislim da hoće. Uostalom, nije sad kraj studenoga, pa da bude frka. Što se cijene kukuruza tiče, priča se da će cijena biti oko 15 % niža od prošlogodišnje, ali vidjet ćemo. Siguran sam jedino da neće biti kampanje koja će trajati samo dva tjedna i u kojoj će tvrtke otkupiti u kratkom roku velike količine kukuruza.

Kilogram suhog zrna kukuruza oko 90 lipa?

Mislim da će se sad kombajniranje razvući i da otkupljivači neće baš puno moći kalkulirati s cijenom, nego loviti količine, jer će sezona prilično dugo trajati, možda i do kraja 12. mjeseca. Jer na zemlje s kojih će se voda teže i sporije povlačiti, strojevi jednostavno neće moći ići. A dosad smo gotovo svake godine svi krenuli tamo početkom desetoga mjeseca i 90 % kukuruza je bilo pobrano. I normalno, otkupljivači su stavili cijene kakve su stavili, ali sad će se morati potruditi. Mislim da bi kilogram suhog zrna mogao koštati oko 90 lipa“, doznajemo do Ivice Baranašića, jednog od najvećih poljoprivrednih proizvođača u ovome kraju.

Nakon vode dolaze štetnici i bolesti

Sumrak nad bivšim poljem uljane repice

Zdravko Goričanec iz Zablatja također je prije poplave posijao uljanu repicu, no srećom, voda se s tih površina gotovo u potpunosti povukla, pa eventualne posljedice pokušava svesti na najmanju moguću mjeru.

"Sada usporedno s nicanjem, na njoj se pojavljuju nekakvi kukci, pa sam je prije četiri dana morao prskati. Mislim da su oni posljedica vode, jer i prije sam sadio repicu, ali ih nije bilo u toj mjeri.

Imam i kukuruz i kad bi barem slijedeća dva tjedna bilo lijepo vrijeme, berba bi mogla početi. Jedino je problem što će zemlja biti još uvijek mokra, pa će se kombajni i berači teško kretati. Što se sjetve tiče, planirao sam saditi i pšenicu, ali na tim parcelama je još voda i vjerojatno neće biti ništa od toga.

Sve mi se čini da ću morati pričekati proljeće i posaditi kukuruz, mada mi zbog plodoreda on baš ne odgovara. No što mi preostaje? Ovome se stvarno nitko nije nadao. Evo, na polju, blizu naše kuće, jedan je mještanin posijao uljanu repicu i nakon poplave, tu je sad pravo jezero. Čak sam vidio da su neki dan i tri labuda plivala po vodi. Drugim riječima, po toj posijanoj uljanoj repici. Mislim da to najbolje opisuje u kakvom su nam stanju polja. Al, opet moramo biti sretni što nam voda nije ušla i u kuće, što smo ih ipak uspjeli obraniti zečjim nasipima, jer centar Zablatja u kojem je i nogometno igralište, bilo je kompletno pod vodom.

Panonsko more na posijanoj repici

Vidio sam neke mještane, čije poljoprivredne površine nisu bile potopljene, kako su ovoga vikenda sijali uljanu repicu, znači da je tamo gdje nije bilo puno vode, kretanje strojeva ipak moguće, da se voda ipak povlači. Koliko ću imati štete od poplava, trenutno mi je nemoguće izračunati, jer puno toga ovisi, hoće li mi se uljana repica oporaviti i dati koliko toliko dobar urod. Kukuruz je kvalitetan, ali mi je nemoguće pretpostaviti kada ću ga moći brati" priču identičnu drugima čuli smo i od Zdravka.

Na ovakvo stanje na poljima naišli bi, da smo posjetili bilo koju podravsku općinu. Kao i na iste probleme i brige poljoprivrednika. Na niske otkupne cijene i skup repromaterijal već su navikli, no na ovako nešto nitko nije bio spreman. I nitko, kažu nam, još do prije dva tjedna, ne bi vjerovao da će hektari zemlje na kojima je upravo posađena uljana repica, uskoro sličiti romantičnim fotografijama zalaska sunca s naše obale. Ili baš ovako vjerno podsjećati na neka pradavna vremena kada je ovdje bilo Panonsko more.


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Poplave Podravina Mali Otok Zablatje Stanislav Bukovčan Šećerna repa Berba kukuruza Kampanja Virvovitička šećerana Mehanizacija Šteta Ugovoren otkup Otkupna cijena Zlatica Plodored Sijanje pšenice Potopljena polja EU Tretirano sjeme Ulj


Autorica

Sandra Špoljar

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi