Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obrada tla
  • 29.04.2016. 09:30

Važnost pravilne obrade strništa

Kako bi se tlo kvalitetno odmorilo i regeneriralo potrebno je obaviti obradu strništa na pravilan način.

  • 1.516
  • 59
  • 0

U cilju održavanja i poboljšanja vodnog režima i obradivosti tla, nakon žetve ili berbe, potrebno je primijeniti različite zahvate obrade tla, a posebice ljeti. Potrebni zahvati uključuju: usitnjavanje slame i stabljike te njihovu što ravnomjerniju raspodjelu po površini, plitko prašenje strništa, a nakon nicanja korova i volonterskih biljaka, primjena odgovarajućeg zahvata obrade. Ako je obrada strništa obavljena pravilno, tlo se u ovoj fazi može kvalitetno odmoriti i regenerirati.

Odgovori na lagano pitanje ispod članka i na poklon osvoji knjigu "Obrada tla u agroekološkim okvirima"!

Malč je zaštitni površinski sloj načinjen od smjese žetvenih ostataka i tla, a malčiranje je postupak formiranja zaštitnog pokrivača pri obradi strništa ili osnovnoj obradi.

Mješavina žetvenih ostataka i tla

Zbog sve prisutnijih ekstremnih klimatskih prilika kvalitetna obrada strništa sve više dolazi do izražaja, a malč služi kao zaštitni medij na površini tla koji ublažava štete uzrokovane nepovoljnim klimatskim prilikama.

Usitnjavanje slame i stabljike

Žetvom/berbom usjeva prestaje zasjenjenost tla, a žetveni ostaci strništa ne pružaju dovoljnu zaštitu od jačeg zagrijavanja i gubitka vode iz tla. Usitnjavanje i ravnomjerno rasprostiranje slame istovremeno sa žetvom (adapter na kombajnu - sječkalice), omogućuje kvalitetnije prašenje strništa koje će usporiti isušivanje tla za nekoliko dana. Konstrukcija i kvaliteta adaptera utječe na kvalitetu usitnjavanja slame.

Stabljiku kukuruza npr. najbolje usitnjavaju noževi adaptera koji je ugrađen ispod valjaka hedera, a uporabom stražnjeg adaptera za usitnjavanje postiže se bolja kvaliteta. Istovremenim obavljanjem žetve i usitnjavanja žetvenih ostataka daje se naglasak na uštedi vremena i vlage tla, na čuvanju tla od novog zbijanja gaženjem, na što boljem površinskom rasprostiranju biljne mase te na ekonomskoj opravdanosti.

U sljedećoj tablici možete vidjeti koja je preporučena veličina usitnjavanja žetvenih ostataka (stabljike je po mogućnosti potrebno sjeći i uzdužno).

Biljka

Dužina usitnjene

stabljike/slame (cm)

Biljka

Dužina usitnjene

stabljike/slame (cm)

uljana repica

ozima pšenica

4 - 8

5 - 8 (8 - 12)

suncokret

kukuruz

2 - 5

4 - 8 (8 - 12)

Za malčiranje osnovni je preduvjet kvalitetno usitnjavanje slame i stabljike, što je sitnije moguće, a zatim što ujednačenije rasprostiranje. Usitnjavanje i rasprostiranje racionalnije je izvoditi u jednom prohodu istodobno sa žetvom jer se tlo niti na trenutak ne ostavlja nepokriveno.

  • Pri žetvi uljane repice bolje je ostaviti visoke strni (kako veći dio stabljike ne bi prolazio kroz kombajn), a zdrobljene ostatke stabljike i lišća u obliku pljeve razastrijeti po tlu jer se brzo razgrade i nemaju dugotrajan učinak zaštite. Kombajn treba biti opremljen uređajem za razbacivanje pljeve. Usitnjavanjem dužih stabljika i njihovom inkorporacijom u tlo povećava se pokrivenost površine. Nakon obrade površine pod malčom iz tla vire stabljike što ne izgleda lijepo, ali ove stabljike usporavaju strujanje zraka blizu površine i smanjuju prosušivanje tla.
  • Pri žetvi pšenice slamu je potrebno usitniti na 8-12 cm dužine i uzdužno ju pocijepati, a ostatke zajedno s pljevom ravnomjerno razastrijeti po površini. Plitkim prašenjem strništa na dubinu 4 - 6 cm postiže se dobar efekt zaštite. Malč je također koristan i kada tijekom ljeta pada veća količina kiše jer tlo štiti od oborinskog stresa, kao i od prosušivanja.
  • Stabljike kukuruza također treba usitniti na dužinu 4-8 cm, a može i 8-12 cm. Uzdužno cijepanje stabljike i ovom je slučaju preporučljivo kao i ravnomjerno razastiranje. Za usitnjavanje krune korijena koji je obično visine 10-12 cm, pogodne su tanjurače ravnoga oboda.
  • Ostaci suncokreta mogu se kvalitetno usitniti na dužinu 2 - 5 cm te ravnomjerno i efikasno razastrijeti. Budući da se do žetve stabljika suncokreta potpuno osuši i izgubi svoju elastičnost, visoki se žetveni ostaci stabljike (30 - 60 cm) mogu kvalitetno usitniti tanjuračom, što se u praksi najčešće i primjenjuje.

Prašenje strništa

Površina tla nakon prašenja stništa uljane repice

Prašenje strništa vrlo je važan zahvat nakon obavljene ljetne žetve, a sastoji se od dva dijela: prašenja strništa i njege prašenog strništa.

Prašenje strništa ubraja se u plitku obradu tla 6-10 cm, a smatra se da je u cijelosti obavljeno tek nakon zatvaranja prašene površine. Prašenje strništa može se obaviti nakon usitnjavanja žetvenih ostataka ili u istom prohodu. Smjer prašenja strništa mora biti pod određenim kutom u odnosu na smjer redova biljaka, kako bi se postigao bolji efekt miješanja.

  • U razdoblju između žetve i sjetve sljedećeg usjeva novi izolacijski površinski sloj tla nastao prašenjem može ublažiti gubitak vode iz tla. Zbog ranije požetih usjeva, manja je količina potrošene vode, a ta se prednost mora iskoristiti kvalitetnom obradom strništa. Nebrigom prema strništu ova se prednost može izgubiti za 2-3 tjedna, a u slučaju žege i za nekoliko dana.
  • Prašenjem strništa bez zatvaranja površine ili potpunim izostavljanjem prašenja i odnošenjem žetvenih ostataka s površine, gubitak vode tla drastično se povećava. U ekstremno vrućim danima tlo gubi svoju elastičnost paralelno s isparavanjem vlage. Na tako prosušenom i tvrdom tlu, osnovna se obrada u jesen izvodi s gubitkom kvalitete i većim utroškom energije.
  • Obrada i njega strništa u jesen razlikuje se od ljetne prema ostvarenom učinku, odnosno u jesen postoji izvjesno ograničenje u kvaliteti usitnjavanja i inkorporaciji biljnih ostataka u tlo.

Važne činjenice o obradi strništa:

  • Zaštita i očuvanje vlage tla sa što manjim gubitcima te ublažavanje toplinskog stresa omogućeni su usitnjenim žetvenim ostacima, odnosno pokrivanjem površine tla s najmanje 30 % ili još bolje s 35 - 45 % te poravnavanjem i sabijanjem površine valjcima kao što možete vidjeti dolje u grafikonu.


Pokrivenost površine tla žetvenim ostacima (%) primjenom različitih sustava obrade strništa.

  • Zaštita strukture tla i biološka aktivnost tla ovise o kvaliteti prašenja strništa i stupnju pokrivenosti žetvenim ostacima. Dobro pokrivena površina tla ublažava udarce kišnih kapi, za razliku od slabo pokrivene ili gole površine.
  • Rahlost prašenog sloja tla bitna je zbog upijanja oborina koje padaju na njegovu površinu. Ako ispod prašenog sloja nema tabana obrade, voda će ujednačeno vlažiti tlo i neće nastati lokve koje uzrokuju zamuljivanje. Kada je prašenje strništa izvedeno po mokrom tlu, zgnječeni donji sloj sprječavat će normalnu infiltraciju vode.
  • Grude koje su nakon prašenja strništa približno iste veličine, ne veće od veličine šake, i valjkom ravnomjerno usitnjene i utisnute u tlo, jednako se ponašaju kada su mokre, vlažne ili potpuno suhe. Izmjenično prevlaživanje i prosušivanje utječe na površinu tla, ali i na sloj ispod nje. U tlu koje nije ravnomjerno obrađeno (tragovi neobrađenog tla), ne može se razviti ujednačena i skladna biološka aktivnost. Trake neobrađenog tla (npr. tragovi kotača u žetvi) nakon prašenja strništa daleko će sporije omekšati u usporedbi s ostatkom tla, iako tijekom ljeta mogu biti više puta provlažene oborinama.
  • Kvalitetno prašenje strništa preduvjet je za kvalitetnu mineralizaciju u tlo inkorporiranih žetvenih ostataka. Neovisno o sezonskim oborinama u kvalitetno obrađenom tlu ima dovoljno vlage, zračni i toplinski režim povoljan je, a za odvijanje bioloških procesa mineralizacije organske tvari potrebna su sva tri parametra. U slučaju većih količina slame, njenu je inkorporaciju potrebno obavljati postupno zahvatima prašenja, njege i osnovne obrade, s ciljem kvalitetnog i potpunog odvijanja procesa mineralizacije i radi dugotrajnije zaštite površine tla.
  • Jedna od zaštitnih uloga prašenja strništa formiranje je kvalitetnog sjetvenog sloja za sjeme korova i volonterske biljke. Vitalno sjeme brže niče pri manjem gubitku vlage tla. Uništavanje izniklih korova ubraja se u zahvate njege kultura i mora se obaviti prije formiranja sjemena.

Dobro tempirani zahvati prašenja i njege tla ometaju normalnu biološku aktivnost štetnika (insekata). Kvalitetno usitnjena i ravnomjerno inkorporirana slama, bez većih nakupina, predstavlja lošiji životni prostor za većinu insekata. Slama koja je do žetve ostala zdrava, čak i nakon kvalitetno obavljenog prašenja nije podložna napadu patogenih gljivica.

Cijena knjige iznosi 150,00 kn, a možete ju naručiti putem mail adrese [email protected] ili na adresi HDPOT, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek te pozivom na brojeve telefona +385 31 554 819 i +385 31 554 896.

Izvor: D. Jug, M. Birkas, I.Kisić; Obrada tla u agroekološkim okvirima, Osijek 2015.


Tagovi

Obrada tla Danijel Jug Strnište Tlo