U poljoprivrednoj proizvodnji značajna su makrohraniva dušik, fosfor i kalij jer ovisno o njihovim zalihama u tlu, unosimo ih gnojidbom, kako bi biljke imale ujednačen rast i razvoj te optimalne prinose.
Biljkama za rast i razvoj neophodna su makro i mikrohraniva koje usvajaju iz prirode, a mogu biti anorganskog ili organskog porijekla, ovisno o tome da li potječu iz minerala zemljine kore ili su produkti razgradnje žive tvari (humusa). Biljke hraniva također mogu nadomjestiti iz gnojiva proizvedenim na gospodarstvu (stajski gnoj, gnojavka i drugi) i industrijski proizvedenih mineralnih gnojiva.
U poljoprivrednoj proizvodnji značajna su makrohraniva: dušik, fosfor i kalij jer ovisno o njihovim zalihama u tlu, unosimo ih gnojidbom, kako bi biljke imale ujednačen rast i razvoj te optimalne prinose.
Dušik (N) utječe na prinos biljaka te se u ishrani bilja najviše pažnje posvećuje ovom elementu. Osnovni izvori dušika u pristupačnom obliku za biljke u tlu su: organska tvar tla (humus), dušik iz zraka putem kvržica na korijenu leguminoza te organska i mineralna gnojidba.
Potrebe biljaka za dušikom u poljoprivredi mogu se nadomjestiti upotrebom mineralnih gnojiva. U dušičnim mineralnim gnojivima dušik je u amidnom (UREA), amonijsko nitratnom (AN i KAN) ili sva tri oblika amidni, amonijski i nitratni (UAN) te dušično sumporna gnojiva, kao što su PETROKEMIJas i ASN tvrtke Petrokemija.
Dušik ulazi u sastav mnogih spojeva neophodnih za životne procese biljaka, kao što su: proteini, nukleinske kiseline, klorofil i drugi spojevi. Uslijed velike pokretljivosti i sposobnosti premještanja u tlu i biljci, treba ga u tlo unositi više puta tijekom vegetacije. U jesen se unose ograničene količine ovisno o tipu tla i količini biljnih ostataka. Obično je to 50-60 kg N/ha i on služi za bržu mineralizaciju biljnih ostataka u tlu. Dio dušika se unosi u tlo u vrijeme sjetve kako bi biljke u početnim fazama rasta i razvoja bile dobro ishranjene. U prihrani biljaka tijekom vegetacije daje se preostali dio dušika u krutom ili tekućem obliku. Primjenom dušika u više navrata kroz vegetaciju biljaka, bitno se smanjuju gubici ispiranjem ili hlapljenjem, jer ga biljke veći dio usvoje.
Dušik utječe na otpornost biljaka na bolesti te osjetljivost na visoke i niske temperature. Uslijed nedostatka dušika list biljaka je kraći, uži i blijedozelen zbog smanjenog sadržaja klorofila te same biljke brže stare i manjeg su prinosa. Biljke obilno ishranjene dušikom imaju intenzivan porast vegetativnih organa, slabijeg su prinosa te dolazi do ispiranja nitrata i onečišćenja podzemnih voda na lakim i propusnim tlima.
Fosfor (P2O5) sudjeluje u prometu i skladištenju energije, u diobi stanica i prenošenju nasljednih osobina te ulazi u sastav mnogih organskih spojeva. Fosfor se u tlu i u mineralnim gnojivima nalazi u vodotopivom i citratnotopivom obliku biljkama lako pristupačni. U startnoj gnojidbi biljaka daje se prednost vodotopivu obliku fosfora u mineralnim gnojivima. Usvajanje fosfora od strane biljke veće je u najranijim fazama rasta i razvoja i u vrijeme stvaranja generativnih organa. Pristupačnost fosfora ovisi o pH reakciji, vlazi i temperaturi tla. U kiselim, hladnim, teškim i zbijenim tlima dolazi do vezanja fosfora u ne topive oblike koji nisu pristupačni biljkama. Na teškim, kiselim tlima obavlja se kalcizacija kako bi nastali vodotopivi spojevi fosfora i biljkama bili pristupačni.
Nedostatak fosfora izražen je smanjenim rastom biljaka, slabije je razvijen korijenov sustav, cvatnja i zrioba biljaka kasni. Simptomi nedostatka zapažaju se prvo kao tamnozelena boja listova uz crvenkastu nijansu. Veće količine fosfora ubrzavaju metabolizam, što uzrokuje kraću vegetaciju, prijevremenu cvatnju i starenje biljaka, a samim tim skraćuje se period tvorbe plodova ili nalijevanja zrna.
Kalij (K2O) u biljci ima značajnu ulogu u aktivaciji enzima i regulaciji propusnosti staničnih membrana. Neke biljke u svojoj ishrani zahtijevaju više kalija od ostalih, kao što su špinat, šećerna repa, krumpir, lucerna, duhan, suncokret, heljda. Biljke dobro opskrbljene kalijem otporne su na posljedice suše i bolesti.
Uslijed nedostatka kalija usporen je rast biljaka, a prvi simptomi nedostatka zapažaju se na mlađim listovima koji su manji, normalne ili tamnije boje. Na starijim listovima naknadno su vidljive rubne nekroze, list se često savija prema dolje i cijela biljka poprima izgled uvenulosti. Do nedostatka kalija dolazi na lakim, pjeskovitim i teškim glinastim tlima sa izraženom mogućnošću fiksacije kalija te u tlima sa viškom kalcija i magnezija. Suvišak kalija rijetko se javlja na poljoprivrednim površinama, a moguće je na zaslanjenom tlu.
Biljke dobro opskrbljene kalijem otporne su na posljedice suše i bolesti.
Sumpor (S) sadrže mnogi spojevi neophodni za životne procese biljaka. Veći dio potreba za sumporom biljke podmiruju iz atmosfere i primjenom mineralnih gnojiva koja sadrže sumpor. Više sumpora u ishrani zahtjeva povrće (kupus, luk, rajčica, paprika, krastavci, krumpir) te duhan, uljana repica i vinova loza. Simptomi nedostataka sumpora vidljivi su na najmlađim listovima. Uslijed nedostatka usporen je rast biljaka i dolazi do promjene boje listova u žuto-zelenu boju, osobito na mladim listovima.
Kalcij (Ca) u životnim procesima biljaka sudjeluje u sastavu mnogih organskih tvari. Velika je uloga kalcija u održavanju pH reakcije tla i time direktno utječe i na raspoloživost drugih hraniva u tlu. Ima značajnu ulogu u djelovanju fitohormona, te na taj način bitno utječe na rast biljaka i pravilnu diobu stanica. Tla siromašna kalcijem često imaju nisku pH vrijednost koja negativno utječe na rast i razvoj biljaka. Kod nedostatka kalcija biljke poprimaju grmolik izgled i zaostaju u rastu, dok se na listovima uočavaju kloroze i nekroze. Specifični simptomi nedostatka na plodovima javljaju se pri kraju faze sazrijevanja, odnosno dolazi do pojave "gorkih pjega" na plodovima jabuke i "vršne truleži" na plodovima paprike i rajčice. Primjenom Fertine Ca mogu se uspješno suzbiti ove pojave, ako se preko lista primjenjuje otopina u koncentraciji od 1-2 posto u više obroka od faze formiranja plodova.
Magnezij (Mg) je sastavni element klorofila i važan je za većinu fizioloških procesa biljaka. Simptomi nedostatka magnezija vezani su za razgradnju klorofila i prvo se pojavljuju u obliku kloroza na starijim, a kasnije i na mladim listovima. Klasični simptomi nedostatka magnezija u dikotiledona je blijeđenje prostora između žila listova koje se naziva i "mramoriranje", a kod monokotiledona je "linijsko" blijeđenje. Manjak magnezija je čest na laganim i pjeskovitim tlima.
Za više informacija obratite se tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.
Foto: yassineexo/pixabay.com
Tagovi
Partner
Petrokemija d.d. tvornica gnojiva
Aleja Vukovar 4,
44320 Kutina,
Hrvatska
e-mail: prodaja@petrokemija.hr
web: http://www.petrokemija.hr