Niski prinosi: ratari sumnjaju u kvalitetu sjemena
Žetva pšenice na poljima županjske Posavine još nije završena, a među poljoprivrednicima se, osim o teškoćama zbog oborina, nepoznatoj cijeni uroda i dugim kolonama na predaju u silos, posljednjih dana sve češće govori i o neujednačenim prinosima.
- U razgovoru s poljoprivrednicima, nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, saznajemo kako imaju primjedbi na urod, koji se kreće između dvije i devet tona po hektaru. Neki od njih izrazili su sumnje u sjeme koje su koristili pri sjetvi - kazao je dipl. inž. Luka Lešić iz Odsjeka HZPSS Vukovarsko-srijemske županije. Dodaje kako su primjedbe i svoje sumnje u kvalitetu sjemenske pšenice izrazili poljoprivrednici iz različitih mjesta, iz Cerne ili pak Bošnjaka.
Poljoprivrednici tvrde kako su poštovali sve agrotehničke mjere, nisu sijali pšenicu po pšenici, ali je do neujednačenog uroda ipak došlo. Prema riječima Luke Lešića, savjetodavna služba uvijek ističe, u vrijeme sjetve, kako je potrebno posvetiti pažnju i uvijek koristiti deklariranu sjemensku robu. No, u tome je, kako saznajemo, i bit cijele priče, jer ratari su i nezadovoljni što je upravo redovitim načinom kupljeno deklarirano sjeme na pojedinim parcelama podbacilo u urodu. Stoga su sve češće najave pojedinaca da će razmisliti o slanju uzoraka na stručnu analizu poljoprivrednim fakultetima u Osijeku ili Zagrebu.
Naime, kako objasniti, ističu nezadovoljni poljoprivrednici, činjenicu da je kod istog ratara urod na parceli dosegnuo i do 9 tona po hektaru, a na drugoj čak upola manje, 4-5 t/ha. Ima primjera da je urod pšenice bio, saznajemo, i mnogo manji, samo 2-3 tone po hektaru.
Autor: Zdenka KNEŽEVIĆ
Povezana biljna vrsta
Tagovi