• Postrna sjetva
  • 30.08.2011.

Uzgoj postrnih kultura

Izbor kultura za postrnu sjetvu

  • 5.113
  • 214
  • 0

Svaki dobar gospodar zna da se nakon žetve strnih žitarica parcela ne smije ostaviti neobrađena jer se time omogućuje rast korova koji će se na kraju i osjemeniti. Dovoljno je da se korovi na parceli osjemene samo u jednoj godini pa da u slijedećih 5-10 godina osjećamo posljedice toga. Nadalje, neki korovi služe i kao domaćini biljnim bolestima i štetnicima pa na taj način povoljno utječu na njihovu veću pojavu, a time i štete, na narednim kulturama. Nadalje, prednost uzgoja postrnih kultura je ekonomičnije korištenje tla budući da na istoj parceli možemo ostvariti dvije berbe (žetve) godišnje.

To je od posebne važnosti za gospodarstva koja nemaju dovoljno obradivih površina. U postrnoj sjetvi možemo uzgajati veći broj kultura koje koristimo za različite namjene i to za proizvodnju zrna i silaže, zelene krme ili za zelenu gnojidbu (sideraciju).

Pojedine kulture poput heljde i posebice facelije su također i medonosne. Sam izbor kulture za postrni uzgoj prvenstveno ovisi o potrebama i mogućnostima gospodarstva, ali i o vrsti usjeva kojeg namjeravamo sijati na toj površini kao slijedeću glavnu kulturu. U slučaju da u jesen planiramo sjetvu ozimih žitarica, postrni usjev mora napustiti tlo do početka listopada pa se tada najčešće uzgajaju termofilne kulture koje prekidaju vegetaciju s pojavom prvog mraza (kukuruz, sirak, sudanska trava, heljda) ili usjevi za zelenu gnojidbu (facelija, repice i dr.) koje zaoravamo 2-3 tjedna prije sjetve ozimih žitarica.

Uzgoj i korištenje postrnog usjeva može trajati sve do kasne jeseni (npr. stočni kelj za zelenu krmu) jer se nakon ozimih žitarica kao slijedeća glavna kultura najčešće sije kasna jarina poput kukuruza ili soje. U tom slučaju i siderate zaoravamo što kasnije u jesen kada su temperature zraka odnosno tla dovoljno niske da spriječe brzu razgradnju biljne mase nakon njenog unošenja u tlo. Time se onemogućava potencijalno ispiranje mineralnog dušika u podzemne i površinske vode koje može nastati zbog suviška oborina tijekom kasno jesenskog i rano proljetnog perioda. Međutim, treba napomenuti da je sjetva postrnih kultura za zelenu gnojidbu, unatoč njenom povoljnom utjecaju na pedohigijenu tla, rijetko ekonomski opravdana. Samo u slučaju kada se prvi otkos postrne kulture poput krmne repice iskoristi za zelenu krmu, a tek naredni porast unese u tlo, možemo govoriti o ekonomski uspješnoj proizvodnji. Za sjetvu u postrnom roku pogodne su kulture kraće vegetacije zbog relativno kratkog razdoblja u kojem ih uzgajamo. Nadalje, određenu prednost treba dati vrstama koje dobro rastu i razvijaju se pri višim temperaturama i smanjenoj vlazi tla (sirak, sudanska trava), dok pri uzgoju usjeva za zelenu gnojidbu treba prvenstveno birati kulture koje imaju nisku cijenu sjemena.

Agrotehnika proizvodnje

Najvažniji ograničavajući čimbenik za uzgoj postrnih usjeva je nedostatak vode koji je svake vegetacijske godine izražen u većoj ili manjoj mjeri budući da se te kulture uzgajaju u najtoplijem dijelu godine. Posljedično je uzgoj postrnih kultura nešto sigurniji u sjeverozapadnoj u usporedbi s istočnom Hrvatskom iako u potonjoj imamo bolje uvjete za proizvodnju obzirom na mogućnost nakupljanja sume toplinskih jedinica. U proizvodnji postrnih usjeva sve agrotehničke mjere moraju biti u funkciji očuvanja vlage tla. Stoga nakon žetve ozimih žitarica treba u najkraćem mogućem roku provesti obradu tla i pripremu za sjetvu jer inače evaporacijom dolazi do značajnih gubitaka vode iz tla i to brzinom od 0,5-2 mm/dan što odgovara količini od 5000-20000 litara vode po hektaru za jedan dan. Idealno ratilo za obradu tla je freza budući da u jednom prohodu obavlja obradu i pripremu tlo za sjetvu. Sama obrada tla može se provesti i konvencionalnim načinom odnosno plitkim (10-15 cm) oranjem (prašenje), nakon čega se vrši predsjetvena priprema tla tanjuranjem i drljanjem ili samo drljanjem odnosno sjetvospremačom u slučaju ako je oranje kvalitetno izvedeno. Nadalje, moguća je i direktna sjetva u strnište ukoliko gospodarstvo ima na raspolaganju takvu sijačicu.

Norma sjetve je u pravilu veća za 10 do 30 % od one u povoljnijim uvjetima proizvodnje jer se očekuju osjetno veći gubitci u periodu sjetva-nicanje. Sjeme se sije na donju granica s koje može normalno i kvalitetno izniknuti zbog toga što je gornji sloj tla prosušen pa bi plićom sjetvom sjeme došlo u nepovoljnije uvjete za klijanje i nicanje. Tlo se nakon sjetve može povaljati rebrastim valjkom radi boljeg kontakta sjemena s česticama tla, što je naročito važno za kulture sitnog sjemena (stočni kelj, repice).

Gnojidba postrnih kultura je u pravilu veoma skromna zbog nižih prinosa koje te kulture ostvaruju. Od glavnih makrohraniva najvažnija je gnojidba dušikom. Količina dušičnih gnojiva koju dajemo iznosi od 30-60 kg/ha ovisno o vrsti uzgajanog postrnih kultura odnosno prinosu koja ta kultura može ostvariti, a u pojedinim slučajevima čak nije ni potrebna kao primjerice pri uzgoju heljde. Međutim, te količine se mogu i dodatno povećati za oko 20-30 kg/ha u slučaju da nam je pretkultura bila ozima žitarica čije smo žetvene ostatke unijeli u tlo. Gospodarstva koja imaju gnojovku mogu prije obrade pognojiti tlo u količinama od 30-35 m3/ha pa i više, što isključuje svaku potrebu za mineralnim gnojivima.

Nakon nicanja kulture treba po potrebi obaviti zaštitu od korova odgovarajućim herbicidima. Sama zaštita od korova jako gubi na značaju u slučaju uzgoja postrnog usjeva za zelenu gnojidbu ili zelenu krmu. Tijekom vegetacije po potrebi se obavlja i zaštita od štetnika, naročito buhača pri uzgoju stočnog kelja. Međutim, pri izboru kemijskih sredstava za zaštitu bilja treba obratiti pažnju o karenci koja podrazumijeva najkraće razdoblje koje mora proći od primjene nekog sredstva do berbe ili žetve. To je naročito važno pri uzgoju usjeva za zelenu krmu kako bi se spriječila pojava nedozvoljenih količina rezidua pesticida u mlijeku i drugim poljoprivrednim proizvodima.

Najvažniji postrni ili naknadni usjev u Hrvatskoj je još uvijek u većini slučajeva kukuruz. Na malim poljoprivrednim gospodarstvima se u uzgoju kukuruza za zelenu krmu u kasnim ljetnim rokovima (nakon žetve pšenice) ponekad koristi i sjeme merkantilnog kukuruza. Takav postupak proizvođača je jednim dijelom i opravdan jer smanjuje troškove proizvodnje za cijenu sjemena budući da je ovakva proizvodnja u uvjetima bez navodnjavanja jako nesigurna jer ovisi o vremenskim uvjetima (oborinama) nakon sjetve. Nadalje, negativan utjecaj slabog rasta kukuruza zbog sjetve «domaćeg sjemena» proizvođač smanjuje sjetvom osjetno veće količine «sjemena», a i samu kulturu koristi relativno rano tijekom vegetativnog rasta. Međutim, pri uzgoju kukuruza za silažu koristi se hibridno sjeme kukuruza vegetacijske skupine FAO 100 ili 200 ovisno o vrsti pretkulture (ječam ili pšenica). U povoljnim godinama ti hibridi mogu doći do početka voštane zriobe zrna, odnosno mogu nakupiti dovoljno suhe tvari (28-30%) da se mogu direktno silirati. U slučaju da postrni usjev kukuruza nije nakupio dovoljno suhe tvari u biljci, potrebno je prilikom punjenja silosa dodati biljni materijal kultura koje imaju veći sadržaj suhe tvari (biljni ostaci drugih ratarskih kultura poput kukuruzovine, slame, sijena i sl.).

Tablica. Izbor kultivara, norma sjetve i druga svojstva postrnih kultura za različito namjensko korištenje. Tablica 1. Izbor kultivara, norma sjetve i druga svojstva postrnih kultura za različito namjensko korištenje.

Autor: Prof. dr. sc. Zlatko Svečnjak


Povezane biljne vrste

Heljda

Heljda

Sinonim: hajda, hajdina, ajda, eljda, jelda | Engleski naziv: Buckwheat | Latinski naziv: Fagopyrum esculentum Moench.

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo te služi i kao dijetalna hrana. Zbog sličnosti u kemijskom sastavu zrna kao i... Više [+]

Facelija

Facelija

Sinonim: - | Engleski naziv: California bluebell | Latinski naziv: Phacelia tanacetifolia Benth.

Facelija je jednogodišnja je biljka čiji cvjetovi daju velike prinose nektara. Računa se da se s nje može skupiti 500 – 1 000 kg/ha meda, što ovisi o sjetvi, vremenskim prilikama... Više [+]

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Izvori

Poljoprivredni glasnik


Tagovi

Postrna sjetva Heljda Facelija Kukuruz Silaža

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zimska idila na obroncima Dilj gore.
Bijeli omotač “grije” tlo kako bi za 2-3 mjeseca ovaj isti pejsaž zažutili maslačci i zazujile pčelice.

Koji vam je prikazani pejsaž najbolji?
:)

Foto: autor