• Kamilica
  • 22.07.2011.

Uzgoj kamilice – dodatni prihod

Kamilica - dobro poznata ljekovita biljka

  • 22.812
  • 1.105
  • 0

Kamilica je dobro poznata ljekovita biljka koja se koristi u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, a od cvjetova slabije kvalitete najčešće se prave čajne mješavine. Najvažniji sastojak kamilice je eterično ulje kojeg ima najviše u cvatu (glavici). Uz prosječni prinos od oko 600-800 kilograma cvijeta po hektaru može dati prihode od oko pet tisuća kuna ovisno o ostvarenoj kvaliteti i otkupnoj cijeni.

Pri tome ne treba zanemariti ni državnu potporu koja prema novom Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi može iznositi do 2055 kuna po hektaru u konvencionalnoj proizvodnji, dok na područjima s težim uvjetima gospodarenja, integriranoj ili ekološkoj proizvodnji ta potpora može biti i veća. Proizvodnja cvijeta kamilice posebno je interesantna za gospodarstva koja već posjeduju ili planiraju sušare za duhan čime se ulaganje u sušare dvostruko iskorištava.

Imajući to u vidu, ne iznenađuje podatak da se kamilica najviše uzgaja na području Virovitičko-podravske županije gdje se ista proizvodi na oko 1500 hektara. Ekonomski, kamilica je naša
najvažnija ljekovita kultura i kao takva značajan je izvor prihoda za gospodarstva koja je proizvode.

Biološki zahtjevi

Kamilica je jednogodišnja biljka toplog umjereno hladnog klimata. Minimalna temperatura za nicanje je oko 5°C, ali nakon formiranja rozete može podnijeti vrlo niske temperature (i do -25 °C). Uzgaja se na svim tlima, ali treba izbjegavati jako plodna tla jer na njima može doći do prebujnog rasta, a time i do polijeganja usjeva. Uspijeva i na zaslanjenim tlima, što je jedna od njenih najvećih prednosti jer se na takvim površinama ne može uspješno uzgajati većina poljoprivrednih kultura. Nadalje, zbog plitkog korijena dobro uspijeva i na teškim, nepropusnim tlima u tipu pseudogleja.

Plodored i obrada tla

Najbolje pretkulture kamilici su one koje dovoljno rano napuštaju parcelu kako bi se mogla obaviti pravovremena obrada i priprema tla za sjetvu. Stoga su strne žitarice povoljni predusjevi jer se nakon njihove žetve može odmah obaviti plitka obrada tla (prašenje ili tanjuranje strništa).

Nakon toga niknut će većina korova iz gornjih slojeva tla, a ti korovi se onda unište kasnim ljetnim oranjem na normalnu dubinu (20-25 cm). Osnovna gnojidba se u pravilu ne obavlja osim na vrlo siromašnim tlima. Ukoliko se kamilica sije u ranim rokovima sjetve (već krajem rujna), poželjno je nakon ljetnog oranja tlo odmah pripremiti za sjetvu jer bi inače zasušivanjem površinskog sloja tla došlo do formiranja gruda koje je kasnije teško usitniti. Zbog jako sitnog sjemena kamilice sjetvena posteljica mora biti jako usitnjena, a prije sjetve treba obaviti i valjanje kako bi se uspostavio kapilaritet do površine tla.

Sjetva

U praksi proizvođači najčešće siju vlastito sjeme, a to je smjesa sjemena i cvjetnog praha (pulvisa). Za sjetvu se koriste domaći udomaćeni diploidni i tetraploidni kultivari, a proteklih godina registrirana su i dva nova kultivara (Bona i Pitoma). Ovisno o sorti i klijavosti sjemena sije se oko 7-10 kg smjese na hektar.

Sjetva se obavlja plošno po površini tla i to često sijačicama za strne žitarice s kojih su skinuti ulagači sjemena. Rokovi sjetve mogu započeti od kraja rujna do početka studenog. Sjetva u kasnijim rokovima je u pravilu uspješnija jer je tada veća vjerojatnost oborina. Sama sjetva može biti u više rokova ukoliko se želi postići bolje korištenje mehanizacije u berbi.

Zaštita od korova

Zbog mogućnosti ostataka herbicida u kamilici kemijsko tretiranje treba smanjiti na najmanju moguću mjeru. Stoga posebnu pažnju treba dati izboru parcele s obzirom na njenu zakorovljenost.

Nadalje, određenim agrotehničkim mjerama poput proljetne prihrane dušičnim gnojivima (oko 20-40 kg/ha ovisno o stanju usjeva nakon zimskog razdoblja) može se potaknuti rast kamilice nauštrb korova. Kemijskim tretmanom sa preparatima Fusilade super EC ili Focus Ultra EC mogu se dosta uspješno suzbijati travnati korovi, a za suzbijanje širokolisnih korova mogu se koristiti Prohelan-T ili Afalon.

Za pojedine od prethodno navedenih herbicida propisana je maksimalna dopuštena količina njihovih ostataka u kamilici koja, primjerice, za aktivnu tvar fluazifop-butil (trgovački preparat Fusilade super EC) iznosi 2 mg/kg (ppm). Ovisno o namjeni, kamilica se može analizirati na sadržaj ostataka pesticida (prvenstveno herbicida), teških metala (primjerice, olovo i kadmij), a, naravno, mora sadržavati i propisanu količinu eteričnih ulja. Tržište sve više zahtijeva kamilicu iz ekološki prihvatljive proizvodnje pa proizvođači trebaju voditi evidenciju o pretkulturama, aplicirati herbicide samo u propisanim dozama, a također pripaziti da ne dođe i do eventualne kontaminacije pesticidima vjetrom sa susjednih površina.

Berba i dorada

Ovisno o roku sjetve i vremenskim prilikama, berba kamilice uobičajeno započinje sredinom svibnja ili nešto kasnije. Cvatnja nije ujednačena (kamilica cvjeta od baze prema vrhu stabljike) pa je teško odrediti optimalan trenutak berbe. Berba najčešće počne kada se latice počnu spuštati jer nakon toga stadija dolazi do sve većeg osipanja. U berbi se skida gornja polovica stabljike na kojoj se nalazi većina glavica. Pokošena masa ide na doradu u separator koji odvaja što je moguće više glavica od ostatka biljke da se dobije dješto više cvijeta prve klase. Nakon toga kamilica se dosušuje na temperaturama od 40 °C (na početku sušenja), a prema kraju sušenja i višim radi boljeg iskorištenja sušnica. Nakon sušenja masa kamilice iznosi svega 15-20% početne zelene (svježe) mase. U praksi se često dosušuje na niži sadržaj vode od onog na kojem se može sigurno skladištiti (manje od 15% vode). Pomoću posebnih strojeva nakon sušenja masa se dalje dorađuje (odvajaju ili skraćuju stapke na glavicama). Kamilica se obično razvrstava u dvije (prva i druga) klase, ovisno o dužini cvjetnih stapki, veličini glavica, osipanju i drugim kriterijima (udio stabljike i ostalih primjesa). Na kvalitetu kamilice osim tehnologije proizvodnje i dorade značajno utječu i vremenske prilike odnosno količina oborina i temperature
zraka prije i oko cvatnje.

Autor: Prof. dr. sc. Zlatko Svečnjak, Agronomski fakultet u Zagrebu


Povezana biljna vrsta

Kamilica

Kamilica

Sinonim: titrica, kamomila, zdraviš, bijeli margić | Engleski naziv: Camomile | Latinski naziv: Matricaria chamomilla (L.)

Kamilica je jednogodišnja, samonikla biljka raširena u cijelom svijetu. Može se uzgajati kao monokultura, ali ju intenzivno ne treba uzgajati duže od dvije godine. Obiluje... Pročitaj više »

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Zlatko Svečnjak Kamilica Uzgoj Sjetva Zaštita Zaštita

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Evo, Karolina me izazvala pa postam svoje "poljoprivredne" fotke. Moji se nisu bavili poljoprivredom... Pročitaj cijelu bilješku »