Uzgoj hrena rješenje nakon poplava?

Na poplavljenim područjima u županjskoj Posavini ozimi usjevi u potpunosti su uništeni. Crno se piše i trajnim nasadima u voćnjacima i vinogradima, dok su neke ratarske kulture, poput šećerne repe, u stanju izdržati nekoliko dana pod vodom. Ipak, poljoprivredni stručnjaci slažu se kako je 15 do 20 dana pod vodom dovoljno za apsolutnu štetu. Mnogi poljoprivrednici pitaju se što sada, no za konačan odgovor, ipak, će trebati pričekati neko vrijeme.

Prirodna katastrofa koja je ove godine pogodila područje županjske Posavine, prouzrokovat će neprocjenjive štete na ovogodišnjim ratarskim usjevima. "Smatra se da ratarski usjevi mogu određeni broj dana biti u vodi, ali ovogodišnji su ozimi usjevi, pšenica i ječam – propali. Svi usjevi koji su bili duže od 10 – 15 dana pod vodom, ne mogu preživjeti.", naveo je Danijel Jug, profesor Poljoprivrednog fakulteta Osijek. Neće biti moguće niti presijavanje, jer su poplave nanijele mulj i razne štetne nanose, a ponegdje i erodirale tlo. Pitanje je u kakvom su stanju fizikalne osobine tla, kao i kemijske, a treba imati na umu da su u tlu završili i razni otrovi.

Rješenje u uzgoju hrena

Vesna Ljubičić, cluster manager poljoprivrednog sektora, kao jedno od rješenja navodi uzgoj hrena na područjima koja nisu kontaminirana. Hren bi, s prinosom od 7 do 12 tona po hektaru u ovom trenutku bio najisplativiji, a može se posaditi do 15. lipnja. Najveći izdatak pri tome bio bi sadni materijal, kojeg bi mogla financirati županija ili Ministarstvo poljoprivrede, ali pitanje koliko bi poljoprivrednika bilo spremno ući u rizik. "U budućnosti će biti potrebna opsežnija gnojidba kako bi usjevi postizali bar približnu kvalitetu od prethodnih godina. Veliki problem su i otrovi koji su završili u poljima – sumporovodik štetan za sve žive organizme.", smatra Blair Mckenzie, iz Međunarodne organizacije za proučavanje obrade tla.

"U županjskoj Posavini vrlo će brzo na vrata pokucati problem suše, naći ćemo se u razdoblju od mjesec dana s dva ekstrema, suvišnih voda i nedostatka oborina. Kada se govori o prirodnim pojavama, nema administrativnih granica, važno je globalno sagledati problem. Stoga se ne čini paradoksalnim razmišljati o navodnjavanju u trenutku kada je Posavina pod vodom, a navodnjavanje za preduvjet ima uređenu poljoprivrednu infrastrukturu.", navela je Jasna Šoštarić, profesorica Poljoprivrednog fakulteta Osijek.

Zadnjih godina učestale elementarne nepogode

Osnova za pravilno navodnjavanje, kao i obranu od suše jest uređena poljoprivredna i vodoprivredna infrastruktura. Prema riječima Marka Josipovića, Poljoprivredni fakultet Osijek, "U ovome je trenutku 50 posto kanalske mreže dovedeno u prvotno stanje te je u usporedbi s drugim zemljama u okruženju, naši kanali za odvodnju u dobrom stanju. Trenutni nam prioritet mora biti ulaganje u infrastrukturu, a sada su nam pružene mogućnosti iskorištenja fondova Europske unije."

U poljoprivredi i vodoprivredi nema mjesta za štednju, jer priroda ne mari za usjeve, kredite i uložen trud. Ne čini se paradoksalnim razmišljati o navodnjavanju u trenutku kada je Posavina pod vodom, a navodnjavanje za preduvjet ima uređenu poljoprivrednu infrastrukturu. Stoga, na vrijeme treba reagirati kako se ovakva katastrofa ne bi opet dogodila, osobito na području koje smatramo žitnicom Hrvatske.

Foto: depositphotos.com