Utjecaj mraza na pšenicu u ranim fazama rasta

Ozima pšenica, posijana u optimalnim rokovima, pri dovoljnoj količini vlage i temperaturama iznad 0⁰C, pravilno klija, niče i razvija se do faze busanja. Nakon toga pšenica je izložena utjecaju znatno nižih temperatura, pri čemu se misli na temperaturu zraka iznad površine zemljišta.

Razlika u temperaturi iznad i ispod snijega - varira

Kako objašnjava diplomirana inženjerka ratarstva Svetlana Zlatarić, temperatura zemljišta na dubini ležanja čvora busanja znatno je viša od temperature zraka iznad površine zemljišta. Zato ne možemo govoriti o otpornosti pšenice, odnosno o tome da li je ona manja ili veća ovisno o debljini snježnog pokrivača i dubine ležanja čvora busanja, jer pšenica ima osobinu da podnosi niže temperature ispod snijega, to jest u zemljištu. Zlatarićeva napominje da se razlika temperature iznad i ispod snijega kreće u rasponu od 10⁰C do 15⁰C.

Većina sorti pšenice otporna na niske temperature

Većina sorti pšenice otporna je na niže temperature i golomrazice, pri čemu dolazi do pojave odbacivanja liski, ali to ne ostavlja veće posljedice na prinos, osim u nekim ekstremnim slučajevima poput dužih golomrazica, praćenih vrlo niskim temperaturama ili depresivnih površina.

Pravilnom mineralnom prihranom povećati otpornost biljaka

Napominje da otpornost pšenice na niske temperature, ovisi o mnoštvu faktora kao što su: razvijenost korijenovog sustava, sortnih karakteristika, tipa i strukture zemljišta, vremena sjetve i drugih faktora. U slučaju prerane sjetve biljke su razvijenije, pa ulaze u svjetlosni stadij, zbog čega se smanjuje otpornost na niske temperature. Pravilna mineralna ishrana, to jest optimalan unos neophodnih hranjivih elemenata, naročito fosfora (P) i kalija (K), omogućava veći sadržaj organske tvari u staničnom soku, što se posebno odnosi na ugljikohidrate i manji sadržaj slobodne vode. To povećava koncentraciju staničnog soka, a samim tim i otpornost na zimu i niske temperature.

Početkom jeseni krenuti u pripremu biljaka za zimu

Da bi biljke preživjele niske temperature, već u jesen bi trebalo početi njihovu pripremu za zimu, jer se u noćnim satima temperatura zraka smanjuje postepeno. U tom periodu proces klijanja se odlikuje se značajnim povećanjem sadržaja šećera u listovima, a naročito se to događa u čvoru busanja. Mehanizam te pojave se odvija tako što tijekom jeseni, kada ima sunčanih dana, pšenica pri temperaturama iznad 0 ⁰C, može relativno intenzivno obavljati fotosintezu, dok se u večernjim, noćnim i jutarnjim satima, pri nižim temperaturama, u biljkama usporavaju procesi disanja i rasta, što dovodi do nakupljanja šećera.

Šećer zaštitna tvar i energetski materijal

Tijekom zime, dok su biljke prekrivene snijegom, one koriste šećer, ne samo kao zaštitnu tvar, već i kao energetski materijal koji osigurava proces disanja. Nakon nakupljanja rezervnih tvari, pri prelasku na temperature ispod 0⁰C, koje određuju stupanj takozvane prve faze kaljenja, pšenica relativno lako izdržava temperaturu nižu od -10⁰C.

Čvor busanja - najotporniji organ

Poslije te prve faze kaljenja, nastupa druga faza, koja se odvija na temperaturi od -2⁰C do -7⁰C pri čemu su biljke znatno otpornije na mraz. Tada se sadržaj vode u listovima i čvoru busanja znatno smanjuje, dok se istovremeno povećava sadržaj suhe tvari. S tim u vezi, čvor busanja je najotporniji organ, pa se stoga dubinom sjetve do izvjesne granice, može regulirati i otpornost biljaka na niske temperature.

Foto: Chris Walker / Flickr