Usjeve uništavaju krda divljih svinja, predugo traje i sudski spor - ima li rješenja?

Najveća tvrtka u Novskoj, Korina proizvodnja zbog golemih šteta od divljih svinja na usjevima kukuruza i soje na području Rajića, južno od autoceste A3, koje je istodobno i državno lovište Grede-Kamare, a kojima gospodari Hrvatski lovački savez (HLS), nakon osam godina povlačenja po sudovima, te procijenjene, ali i nenaplaćene štete više od dva milijuna kuna, obratila se medjima.

Predsjednik Uprave Korina proizvodnje Željko Mirosavljević kaže da bi najbolje bilo da šteta na usjevima nema, odnosno da se preventivno spriječe, "ali je stvar izmakla kontroli kad je Hrvatski lovački saver (HLS) još 2011. godine, preuzeo od Hrvatskih šuma upravljanje golemim državnim lovištem od čak 13.000 hektara, na kojem se nalaze i svi usjevi naše tvrtke". Korina raspolaže s 1.713  ha poljoprivrednog zemljišta od čega vlastitog 400 ha, a u zakupu ima 1.300 ha državnog  poljoprivrednog zemljišta, za koje godišnje plaća najam od 1,3 milijuna kuna. Tu su i dvije velike farme goveda u tovu od po 500 goveda te silose stočne hrane, kao i brojna kooperacija.

Hranimo divlje svinje, a ne našu stoku

"Ne možemo više besplatno hraniti kukuruzom i sojom krda divljih svinja čiji se broj procjenjuje od 300 do 500, a ne vidimo ni koristi što se godinama povlačimo po sudovima. HLS za razliku od drugih lovoovlaštenika, prije su to bile Hrvatske šume, a na našoj zemlji imamo još dva manja lovačka društva u općinama Jasenovac i Lipovljani, ne izvršava svoje obveze, odnosno ne plaća naknadu za uništene usjeve", kaže Mirosavljević. 

Ogorčen je i zbog toga jer su tvrtku Korina, nakon povratka u Novsku 1992. godine, podignuli iz pepela. "Danas imamo 50 zaposlenih i uspješno radimo, riješili smo se kredita i mogli bi zaposliti još toliko ljudi, ali imamo goleme štete zbog nekontoliranog broj divljih svinja, koji nam svake godine uništavaju usjeve. Bez konkretnih odgovara ostala su i naša ranija pisma i molbe prema Ministarstvu poljoprivrede, gdje smo jednom razgovarali s pomoćnikom ministra,  još 2015. godine, kao i u nadležnoj inspekciji, a s HSL se viđamo samo na sudskim ročištima, koja su sva u našu korist, na bilo kojem sudu od Kutine do Zagreba, ali nismo naplatili ni lipe", dodaje. 

Naprotiv, kaže, iz svoga džepa plaćaju 8.000 kuna za samo jedan izlazak sudskog vještaka na teren, a ima ih nekoliko puta  godišnje, jer su štete goleme. Od bivših lovoovlaštenika u ovom državnom lovištu, Korina je dobila 800.000 kuna na ime šteta od divljači. Štete od divljih svinja su učestale posljednjih godine, a nema rješenja.    

U pratnji člana Uprave Korine Stanka Šarca obišli smo ovih dana polja s uništenim usjevima kod auto ceste A3, a vidjeli smo da su nasadi kukuruza, veličine igrališta, povaljani kao da ih je valjak pogazio. Pravi razmjeri štete se vide iz zraka, na snimkama drona. A na terenu smo zatekli i predstavnika lovoovlaštenika (HLS) koji je zvao policiju zbog učestalog krivolova u lovištu. Naime, vidjeli smo da je od jelena u polju pogaženog kukuruza, odnosno lovišta, nažalost ostala samo glava, ali su mu i rogovi bili zbog skupog lovačkog trofeja bezobzirno odsječeni.

Lovoovlaštenik, koji se nije htio predstaviti nas je malo gledao 'ispod oka', uputio nas je na središnjicu HLS-a u Zagrebu, pravdajući se da nije ovlašten davati 'nikakve izjave'. Od naših domaćina, pak, smo čuli da je lakše jelena uloviti u kukuruzu nego li u šumi.      

Dečak: Štete od divljači ima, ali država ima rješenje

Divlje svinje, najčešće noću, mogu prijeći u 24 sata i do osam kilometara, što znači da im nije lako ući u trag. A dio državnog lovišta Grede-Kamare obuhvaća i Park prirode Lonjsko polje, od kuda krda divljih svinja, ali i druge divlje životinje, najčešće dolaze sve do ograde auto ceste A3.   

Šarac ističe da imaju električnog pastira s tri žice oko usjeva u dužini od 15 kilometara, ali to očito nije nikakva zapreka za krda divljih svinja. "Nakon što maknemo kukuruz, sijemo pšenicu, ali one naprave takve jame, da nam pucaju poluosovine na poljoprivrednim strojevima, što je dodatna šteta. Tražili smo od HLS da nam dostavi repelent, tekućinu koja svojim mirisom odbija životinje, ali su se oni oglušili na naše zahtjeve", ističe Šarac.

Uz to, drži da ništa nije riješeno, kako bi trebalo biti, nakon što je Vlada nedavno izdvojila 20 milijuna kuna za nadoknade šteta od divljači.      

S druge strane, predsjednik HLS-a Đuro Dečak kaže da je činjenica da divljač radi štete na usjevima. "Toga je uvijek bilo, ali nije točno da izbjegavamo naći rješenje, već Korina izbjegava rješenja, odbijajući suradnju", uzvraća Dečak. Dodaje da svatko mora odraditi u državnom lovištu na kojem su i usjevi, svoj dio posla, što znači ispuniti  preuzete obveze.

HLS je, kaže, postavio ogradu u dužini od tri kilometra lovišta, a najavio je i podnošenje kaznene prijave protiv Korine zbog zapuštanja oraničnih površina. On ističe i da bi prenamjena 600 ha oranica Korine u pašnjake riješio problem. "Lonjsko je polje park prirode i moramo osigurati slobodno kretanje divljači, jer tamo više nema konja i krava. Što se tiče naplate šteta od divljači, koja je kao i lovište državno, nju treba naplatiti do države, kao i u drugim EU zemljama," ističe predsjednik HLS.    

Dečak kaže da armaturna mreža može zaustaviti divlje svinje u lovištu, podalje od usjeva, ali i negira da je Korina od HLS tražila repelenat.

Divlje dolaze u kontakt s domaćim svinjama, a ASK prijeti 

Međutim, u Korini tvrde da divlje svinje, koje njihovi radnici susreću na poljima, dolaze i u kontakt s domaćim svinjama koje borave u Lonjskom polju, iako ne bi smjele, a što ih posebno zabrinjava zbog aktualne ugroze Afričke svinjske kuge (ASK)." Naslušali smo se praznih priča odgovornih, tako da ne vjerujemo u poduzimanje učinkovitih mjera za sprječavanje pojave ASK-a i kod nas", kaže Mirosavljević.

Odgovor na višegodišnji neriješeni spor Korine i HLS-a, oko državnog lovišta na zemljištu na kojem su i vrijedni poljoprivredni  usjevi, a kojem se ne nazire kraj, potražili smo i u Gradu Novska, ali ga do zaključenja ovoga teksta, ni nakon šest  dana čekanja nismo i dobili.

Istina, prošle godine održan je sastanak u Novskoj suprostavljenih strana, ali dogovora opet nije bilo. Naprotiv, pozivalo se i na Međunarodni sud u Strasbourgu. Grad je započeo izgradnju zaštitne ograde, ali od obećanih 12 kilometara do sad je podignuto oko 1,2 kilometra ograde, koju divljač zaobilazi.

Sami će investirati u gradnju ograde?

U Korini smo čuli da je radove na ogradi, nakon podulje ljetne stanke, nastavila gradska komunalna tvrtka iz Novske, ali o tome, kao i ranije, nije obaviješten nitko od odgovornih u tvrtki što je "nastavak stare prakse da nema nikakve koordinacije na terenu". Nadalje, lovci su postavili jedan plinski top, koji više ne radi, pa su tražili da ga održava Korina. Lovački inspektor iz Državnog inspektorata, kao i onaj veterinarski je obišao teren lovišta, ali se štete na usjevima i dalje samo zapisuju. 

"Računica pokazuje da bi gradnja ograde od dva metra, između naših oranica i šumskog dijela lovišta, prema Lonjskom polju, stajala 500.000 do 600.000 kuna, nakon što smo u električnog pastira, kojeg održava jedan radnik, već investirali od 30.000 do 40.000 kuna. U tu ćemo investiciju, iako smo i prije bili spremni sudjelovati, vjerojatno morati ući, jer procijenjene goleme štete samo ove godine na kukuruzu i lucerni iznose 600.000 kuna, a i dalje se povećavaju", ističe Mirosavljević.