Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Moderna agrikultura
  • 23.07.2014. 08:00

Urbani otpad kao biomasa za poboljšanje tla

Svježe zaorani žetveni ostatci predstavljaju nezamjenjiv izvor energije za mikroorganizme tla!

Foto: www.depositphotos.com, maxym
  • 426
  • 39
  • 0

Industrijska i konvencionalna poljoprivreda vrlo često dovode do erozije tla, koja je dosegnula opasno visoku stopu i to ne samo na nagnutim terenima i tlima lakšeg mehaničkog sastava i lošije teksture, jer se organska tvar ubrzano smanjuje na svim tipovima tala.

U intenzivnoj primarnoj produkciji organska tvar se razgrađuje brže u odnosu na stopu humufikacije te plodnost pada, a tlo je sve više izloženo eroziji. Procjene globalnog gubitka tla erozijom približno su 1/3 ukupno obradivih površina u posljednjih 40 godina, što iznosi više od 10 milijuna ha godišnje ili 75 milijardi tona tla na godinu. Naravno, erozija tla vodom se dramatično povećava na nagnutim površinama, ali i zbog moderne poljoprivredne prakse (tlo bez vegetacije, neprimjerena obrada, pad org. tvari i dr.).

U posljednje vrijeme sve više se žetveni ostatci koriste za energetske potrebe i druge potrebe (stočarstvo, građevinarstvo, proizvodnja papira i dr.), ili se pak spaljuju na parceli zbog olakšavanja obrade i brže pripreme za novu sjetvu što izaziva negativnu bilancu organskog ugljika u tlu uz ubrzani pad kakvoće tla i nepovoljni utjecaj na okoliš.

Iskorištavanje žetvenih ostataka i urbanog otpada

Zaoravanjem žetvenih ostataka usjeva, posebice leguminoza, smanjuje se rizik od erozije, održava ili čak poboljšava struktura tla, povećava sadržaj humusa uz porast retencijskog kapaciteta za vodu i zrak te utječe na veći toplinski kapacitet tla.

Svježe zaorani žetveni ostatci predstavljaju nezamjenjiv izvor energije za mikroorganizme tla, a biomasa za druge potrebe može se proizvesti uzgojem brzorastućih kopnenih ili morskih biljnih organizama, kao nusproizvod obrade drveta, korištenjem urbanog otpada ili plantažnim uzgojem usjeva, uključujući i brzorastuće trajnice.

Pojam kakvoće tla u praksi

Kakvoća tla je složeno svojstvo jer predstavlja njegovu sposobnost funkcioniranja (manje ili više) u odnosu na njegovu specifičnu uporabu. Praktično, pojam kakvoće tla uglavnom je primijenjen na poljoprivredno zemljište, uz specifične lokalne ili regionalne skale pa se sve češće koristi definicija SSSA (Soil Science Society of America): "Kapacitet specifičnih funkcija tla unutar prirodnog ili ograničeno uređenog ekosustava koji podržava biljnu i animalnu produkciju, održava ili povećava kakvoću vode i zraka i potpomaže zdravlje i stanovanje ljudi". Naravno, postoji niz definicija kakvoće tla, jer su zemljišni resursi danas u centru pažnje svake odgovorne države.

Trenutno u poljoprivredi i poljoprivrednim istraživanjima prevladava stav kako je produktivnost glavni pokazatelj kakvoće tla, jer ga se u proizvodnji hrane koristi s ~35 % od ukupne globalne površine Zemlje, što uključuje navodnjavane površine, suho ratarenje, trajne nasade, pašnjake i uređene šume.

Izvor: Izazovi i zamke moderne agrikulture, prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović i prof. dr. sc. Danijel Jug, Osijek 2014.

Foto: www.depositphotos.com, maxym


Tagovi

Urbani otpad Erozija tla Moderna poljoprivreda Vladimir Vukadinović Danijel Jug Žetveni ostaci Zaoravanje Kakvoća tla Humus Leguminoze

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ovo je motar ili matar, samonikla biljka koja raste iz kamena. Najbolje ju je brati početkom ljeta prije cvjetanja, pa kiseliti i jesti uz brojna jela.