Unatoč suši izvezli 171,5 tisuća tona kukuruza

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani smo proizveli 1,7 milijuna tona kukuruza, pa dakle ovogodišnji izvoz čini desetinu lanjskog uroda.

Kukuruz je najviše stradao uslijed nepovoljnih sušnih prilika. U Slavoniji je gubitak na merkantilnom kukuruzu procijenjen na oko 50 posto. Ernest Nad, voditelj odsjeka za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore Osijek, rekao nam je da su još gori rezultati na sjemenskom kukuruzu.

Ni klipovi se nisu uspjeli razviti. K tome, kukuruz je ove godine zasijan na nešto manje od lanjskih 310 tisuća hektara.

Pokošene su i druge ratarske kulture, šećerna repa, suncokret, soja, zbog čega su Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija proglasile elementarne nepogode.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, kaže da država u ovakvim trenucima treba pokrenuti svoje mehanizme regulacije tržišta.

'Treba odlučiti, hoćemo li zarađivati na izvozu kukuruza ili stabilizirati domaće stočarstvo i proizvodnju mesa u kojoj je kukuruz glavna stočna hrana', poručio je Brlošić.

S pšenicom je druga priča. Žetva je bila dobra i po pitanju kvalitete uroda kao i državnog prosjeka od 4,2 tone po hektaru, pa imamo više od 700 tisuća tona. Kako domaćoj prerađivačkoj industriji treba najviše 560 tisuća tona, višak valja izvesti da ne remeti domaće cijene.

Ove godine zato je već izvezeno 150 tisuća tona, dvostruko manje od 2010. kada je izvoz iznosio 314 tisuća tona i također manje od 2011. kada smo izvezli 227 tisuća tona pšenice.

Brlošić procjenjuje da su primarni proizvođači većinu ovogodišnjeg uroda pšenice već prodali industriji ili izvoznicima, ali po različitim cijenama. Otkupljivači kooperantima trenutno plaćaju oko 1,35 po kilogramu pšenice, dok je cijena kod izvoznika 1,55 kuna, a cijena u susjednim zemljama u EU još je povoljnija, kaže Brlošić.

'Poljoprivrednici će ove prekupce moći izbjeći nakon ulaska Hrvatske u EU i sami izvesti svoju pšenicu u zemlju u kojoj je povoljnija cijena, kao sada u Mađarskoj', zaključio je Brlošić.

Prema ovim podacima vrlo je nizak izvoz brašna, proizvoda mlinske industrije. Ove godine izvezeno je samo 15,8 tisuća tona, a 2010. 18,5 tisuća tona, dok je najviše brašna izvezeno lani, 27 tisuća tona.

Autor: Kruno Kartus

Foto: RGBStock.com