UN najavljuje veće otkupne cijene pšenice

Svjetska proizvodnja žitarica ove bi godine mogla narasti do rekordne razine zbog povećane sjetve i boljih prinosa, ali bi cijene trebale ostati visoke zbog niskih zaliha, objavila je nedavno Agencija za hranu (FAO) Ujedinjenih naroda.

U prvoj prognozi ovogodišnje proizvodnje FAO procjenjuje da će se ove godine u svijetu proizvesti 2,315 milijardi tona žitarica, što je 3,5 posto više nego u prošloj godini, kada je proizvodnja pala za jedan posto.

Proizvodnja pšenice trebala bi porasti za 3,2 posto, na 674 milijuna tona, što je manje u odnosu na ranije prognoziranih 676 milijuna zbog nepovoljnih vremenskih prilika u Sjevernoj Americi i dijelovima Europe, tumače u FAO-u.

Prognoze za pšenicu znatno se razlikuju od zemlje do zemlje, pa se tako očekuje da će proizvodnja u Europskoj uniji ostati na prošlogodišnjoj razini od 137 milijuna tona, dok bi u SAD-u zbog lošeg vremena trebala pasti za 8,5 posto, na 55 milijuna tona. Za Rusiju se očekuje skok od 32,5 posto, na 55 milijuna tona, što ukazuje na oporavak nakon teške suše u 2010.

Vrijeme će u idućim mjesecima biti ključno za urod, tumači agencija sa sjedištem u Rimu. U FAO-u istodobno upozoravaju kako se proizvodnja žitarica u svijetu neće dovoljno povećati da bi se obnovile zalihe koje bi mogle stabilizirati cijene. Napominju također da u ovoj godini očekuju usporavanje rasta potražnje, posebice iz sektora biogoriva.

Svjetske zalihe žitarica trebale bi se na kraju sezone 2011/2012. povećati za skromnih 0,8 posto i iznositi 494 milijuna tona, u odnosu na 534 milijuna tona koliko su iznosile na kraju sezone 2009/2010. Zalihe pšenice trebale bi se pritom smanjiti za 2,6 posto, na 183 milijuna tona.

FAO je upozorio još u ožujku ove godine da skok cijena osnovnih prehrambenih proizvoda diljem svijeta povećava rizik nove prehrambene krize poput one koja je pogodila zemlje u razvoju u 2007. i 2008. godini.

Nagli skok cijena nafte i nedavni brzi pad svjetskih zaliha žitarica povećavaju mogućnost nove krize u opskrbi hranom, upozorio je FAO-v čelnik Jacques Diouf. On drži da visoke cijene potiču zabrinutost, a i zalihe se brzo smanjuju. Godinama smo upozoravali da nam je potrebna veća produktivnost i ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, dodao je.

Početkom mjeseca objavljen FAO-ov indeks cijena hrane koji je zabilježio tako novi rekord, očitujući prosječno poskupljenje u odnosu na mjesec ranije za 2,2 posto.

Budući da ukupna proizvodnja žitarica jedva pokriva potrošnju, međunarodne cijene vjerojatno će ostati visoke, posebice na tržištima pšenice i stočne hrane, predviđaju u FAO-u.

S druge strane, u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-u) ističu da su danas globalne svjetske zalihe znatno veće nego prije dvije, tri godine dok su uvjeti za uzgoj žitarica uglavnom povoljni, što znači da nema potrebe ponovo ukazivati na globalnu poljoprivrednu krizu.

Drugim riječima, zalihe pšenice su lani bile dovoljne do iduće žetve, ali postoji problem ako se u priču ubace svjetski mešetari koji mogu otkupiti velike količine pšenice i onda diktirati rast cijena.

Analitičari tvrde da će buduće cijene žitarica na globalnoj razini uvelike ovisiti i o povećanim potrebama najmnogoljudnijih zemalja poput Kine, Indije i Pakistana. Najlošiji scenarij bio bi onaj od prošle godine, kad su požari poharali žitna polja u Rusiji i Ukrajini, pa su cijene na robnim burzama podivljale usred žetve, kad bi trebale biti najniže, jer robe tada ima najviše na tržištu.

Robne burze u svijetu, a nama je najbliža ona u Budimpešti, uvelike osciliraju, ovisno o ponudi i potražnji, za nekom robom na svjetskom tržištu. Primjerice, lani je cijena pšenice na kraju kolovoza bila 17 posto niža one na početku tog mjeseca, kad je iznosila 8,41 dolar za bušel, što je bila najveća cijena u posljednje dvije godine, ali je i dalje za gotovo dvije trećine viša od 4,25 dolara za bušel, koliko je pšenica stajala lani u ovo vrijeme.

Cijena pšenice se na globalnom tržištu, nakon žetve, stabilizira, ali nitko ne može sa sigurnošću potvrditi kako će se kretati. Prošle su godine domaći proizvođači pšenice izgubili, jer su čekali veću otkupnu cijenu, a prije dvije su dobili, jer je cijena nakon žetve rasla.

Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da je do žetve pšenice ovogodišnjeg roda ima još manje od 20 dana te poziva sve proizvođače pšenice da ovogodišnji urod pšenice predaju isključivo u licencirana skladišta.

Grivičić ističe kako je to jedini način da im pšenica bude i isplaćena, jer je jamac država, te im pruža sigurnost »da se ne ponovi da su miševi raznijeli pšenicu kao u slučaju Đakovštine ili nešto slično«.

S obzirom na nedovoljne količine pšenice na svjetskom tržištu, očekuje se da će njezina otkupna cijena biti zadovoljavajuća, napominje Grivičić.

HPK očekuje kako će resorno ministarstvo poticati sve silose da dobiju licenciju. Grivičić ističe pozitivan primjer u Srbiji, gdje država onima koji imaju licencirane silose pomaže s povoljnim bankovnim kreditima uz tri posto kamate i bez devizne klauzule. Ocijenio je iznimno važnim rješavanje problema skladištenja pšenice, koji traje već petnaestak godina.

Neslužbena je procjena da je u Hrvatskoj posijano pšenice na 120.000 hektara, što bi trebalo biti dovoljno za domaće potrebe, slaže se Grivičić. Posebno je napomenuo da kruh ne bi trebao poskupjeti, jer su se sadašnje kalkulacije radile na osnovi cijene od 2,20 kuna po kilogramu.

Čobanković: Pšenice će biti dovoljno, ali otkupna cijena nije realna

Hrvatska će iz ovogodišnje žetve pšenice, od koje se očekuje između 650.000 do 680.000 tona, imati više nego dovoljno pšenice za svoje potrebe koje iznose 50.000 tona na mjesec, kazao je Vjesniku potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković.

Dodaje da je stanje usjeva, samo nekoliko tjedana uoči početka ovogodišnje žetve, zadovoljavajuće. Prošle jeseni zasijano je 120.000 hektara, a posljednje kiše uoči skore žetve dobro su došle usjevima koji su zasijani u optimalnim agrotehničkim uvjetima. Stanje robnih zaliha, koje će ići na popunu kad cijena pšenice bude niža, kreće se oko 15.000 tona, a cilj je robne zalihe povećati na 50.000 tona, odnosno onoliko koliko iznose jednomjesečne domaće potrebe za pšenicom.

Čobanković ističe kako neće biti potrebe da nova pšenica ide odmah u meljavu, ali se moraju pratiti cijene na okolnim tržištima kako se ne bi dogodilo da domaća pšenica završi u izvozu. Na početku ove godine u izvoz je otišlo manje od 50.000 tona pšenice. Najveći izvoz je bio na početku godine, u siječnju i veljači, kad je izvezeno 16.000, odnosno 15.000 tona domaće pšenice. U ožujku je izvoz pao na 8500 tona, a u travnju na 766. Trenutačna cijena pšenice na domaćem tržištu u prosjeku je 15 posto viša nego na svjetskom tržištu, koja iznosi 200 eura po toni. Čobanković smatra da je to vrlo visoka razina cijene, što potvrđuje i ugovaranje otkupa pšenice za srpanj, kolovoz i rujan. No, to ukazuje i da će otkupna cijena pšenice ovogodišnje žetve biti relativno visoka. Što se tiče zahtjeva udruga seljaka za otkupnom cijenom pšenice od 2,40 kuna po kilogramu, Čobanković drži da ona nije realna. Iako kaže da nešto takvo ne bi bilo dobro, očekuje znatno višu otkupnu cijenu nego lani kad je bila 1,20 kuna za kilogram.

Čobanković ističe prave pokazatelje koji utječu na cijenu pšenice. To su, kaže, repromaterijal, koji je poskupio, ali ne toliko koliko tvrde poljoprivredni proizvođači, kao i plavi dizel, koji ima učešće u cijeni završnog proizvoda. Pšenica u cijeni pekarskih proizvoda sudjeluje sa samo 10 posto te zato nema razloga da poskupljenje pšenice utječe na njihovu cijenu. Naravno, ima i tu prostora za korekciju cijena, u prvom redu trgovačkih marži na pekarske proizvode koje iznose i do 40 posto. Događaji na svjetskoj razini također utječu na globalne cijene hrane, posebno osnovnih ratarskih kultura. Sjetimo se lanjskog požara u Rusiji zbog kojega je ta zemlja, jedan od najvećih svjetskih proizvođača pšenice čije potrebe za tom krušaricom iznose 50 milijuna tona, zabranila izvoz te žitarice na godinu dana. Ta je zabrana nedavno ukinuta, što bi se trebalo pozitivno odraziti na opskrbu svjetskog stanovništva.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ