Umjesto europske žitnice - postali smo burza!

Savjet za provedbu procedure korištenja marketinškog Znaka Kruh hrvatskih polja kojeg dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija donio je krajem prošle godine odluku da se pravo na korištenje znaka Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja ostvaruje za pekarske proizvode dobivene od žitarica zasijanih u Republici Hrvatskoj uz mogućnost dodavanja do 15% visokokvalitetne pšenice iz drugih zemalja.

Što to znači i zašto je to potrebno? Naime, do problema je došlo zbog nedostatka kvalitetne sirovine proizvedene u Republici Hrvatskoj.

Od 2018. Znak će nositi samo proizvodi od 100% hrvatskih žitarica

Ovi uvjeti biti će na snazi do kraja 2017. Nakon navedenog razdoblja prilagodbe, Hrvatska poljoprivredna agencija će težiti tome da Znak Brašno i Kruh hrvatskih polja bude dodijeljen proizvodima proizvedenima od 100% udjela žitarica proizvedenih u našoj zemlji, kako stoji na službenim internetskim stranicama Hrvatske poljoprivredne agencije.

Razlog jest što u dijelu sektora proizvođača pekarskih proizvoda smatraju kako domaća pšenica nije kvalitetna za njihov kruh.

Domaća pšenica nije dovoljno kvalitetna?

Radi se o marketinškom projektu HPA koji je započet sredinom prošle godine. Tada su u Agenciji naglašavali kako će oznaku HPA Kruh s hrvatskih polja dobiti samo oni proizvodi koji su stopostotni domaći proizvodi.

"Za oznaku Kruh s hrvatskih polja mogu se kandidirati svi - od male pekare iz susjedstva do velikih sustava. Uvjet koji moraju zadovoljiti jest da je brašno od kojeg se rade pekarski proizvodi proizvedeno u Hrvatskoj i to od hrvatske žitarice", izjavila je načelnica Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda HPA Dubravka Živoder lani u svibnju za portal Agroklub.

Dopušta se uvoz pšenice koja će se prodavati pod "hrvatskom"

Sada se pravila igre mijenjaju i dopušta uvoz pšenice za proizvode koji će se kasnije prodavati pod znakom hrvatskih uz odobrenje državne agencije.

Sastanku na kojem je donesena ova odluka prisustvovali su članovi Savjeta: ispred HPA - ravnateljica HPA dr. sc. Marija Vukobratović i mr.sc. Dubravka Živoder, Nada Barišić, dip.ing. kao predstavnica Žito zajednica, Darko Karić, dipl.oec. iz Agrokora, Damir Matejčić, dipl.ing. ispred Ministarstva poljoprivrede, Marija Komerički, pekarna RE-NI te djelatnici Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda: Petra Tudor, dipl.ing., tajnica Savjeta, Josipa Pavičić, dipl.ing. i Vatroslav Tissauer dipl.ing.agr.,univ.spec.oec.

Upućeni i najveći proizvođači brašna

Na sjednici su prisustvovali i proizvođači brašna: Žito d.d. (Tajana Rogulja, dipl.oec. voditeljica prodaje mlinskih proizvoda, Natalija Čmelak, voditeljica mlina i Maria Bojanic, tehnolog u mlinu), Granolio d.d. (Tea Crljen) i Podravka d.d. (Vesna Škoda - direktorica mlina i Zlatko Đelekovčan - direktor službe nabave primarnih sirovina).

Odluka o dopuštenom uvozu sirovine donesena jer su uočeni veliki problemi glede kvalitete pšenice zbog koje proizvođači brašna moraju dodavati određeni postotak visokokvalitetne pšenice iz drugih zemalja, kako iznose u HPA.

Domaći proizvođači pšenice anonimno komentiraju ovu odluku kao još jedan razlog da svoju djecu odgajaju da se ne bave poljoprivredom i obradom zemlje.

Natjerali su nas da se okrenemo pšenici niže kategorije

"Oni tu pšenicu ne mogu kupiti na burzi u Mađarskoj već će je morati kupovati u Francuskoj. Mogli su i nama ponuditi tu cijenu, ali za to nema interesa. Mi smo pokušali s proizvodnjom visokokvalitetne pšenice, ali uvozni-trgovački lobiji nisu bili zainteresirani za njen otkup. Natjerali su nas da se okrenemo pšenici niže kategorije i većim prinosima", kaže jedan proizvođač pšenice.

U Hrvatskoj se samo trguje

Odluku Savjeta otvoreno komentira Miroslav Kovač, tajnik Udruge OPG-a Hrvatske Život: "Bitno je tko uvozi pšenicu, a tko je izvozi. Znamo da se hrvatska pšenica izvozi vani, a u Hrvatsku se uvozi. Pitanje koje se treba postaviti jest zašto veliki ne ulažu u Hrvatsku. Imaju na raspolaganju zemlju, tehnologiju, sustav. Vidimo da se u Hrvatskoj samo trguje, ne stvara dodana vrijednost, ne razvija tehnologija i ne zapošljavaju ljudi", kaže Kovač.

Foto: PIXSELL