Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Belje
  • 23.06.2022. 09:00

U PJ Brestovac koriste stroj koji mijenja tri sijačice i tri traktora stare tehnologije

Manje gnojiva, goriva, herbicida i općenito troškova u Belju postižu 24-rednom sijačicom. I to nisu svi njezini benefiti

Foto: Martina Popić 
  • 1.441
  • 196
  • 0

Oko 20.000 hektara ratarskih površina obrađuju u tvrtki Belje, a u prošlogodišnjoj su sjetvi po prvi puta koristili Väderstadt sijačicu, model Tempo TPL 24 priključenu na traktor Fendt 942 od 420 KS. 

Igor Andrašević, direktor ratarstva u PJ Brestovac vjeruje da su lideri u ovoj proizvodnji jer, kako kaže, unatoč svim zahtjevima vremenskih prilika ispunjavaju svoje ciljeve. A dugoročni je maksimalno se prilagoditi klimatskim promjenama, u čemu im pomaže i nova tehnologija, saznali smo u sklopu radionice za medijske djelatnike "Što nam donosi novi ZPP" koja je u Baranji organizirana uz pomoć Nacionalne ruralne mreže. 

"U 10., 11. i 12. mjesecu imali smo više oborina od višegodišnjeg prosjeka, no od početka godine do kraja 5. mjeseca smo bili u nedostatku, čak do 170 litara. U takvim uvjetima teško je doći do zadanih ciljeva, a to je ispunjenje kvalitetne sjetve jarih kultura, što nam je jako bitno", naglasio je otkrivši kako su se u ovaj stroj "ponovili" prošle godine. Kaže, prate trendove i pokušavaju ih implementirati u proizvodnju te ju tako poboljšati.

Koji su benefiti sijačice? 

Pomoću ove sijačice su potrošili 20 posto manje gnojiva u osnovnoj sjetvi zato jer ima mogućnost apliciranja sredstva tik uz korijenov sustav biljke te gnoji nju, a ne, kako pojašnjava, plošno, korove oko biljke. Brzina sjetve joj je 11 do 12 km/ha, učinak za sjetvu bez gnojiva je 10 do 12 ha/h, a s gnojivom 9 do 9 ha/h. 

Vuče ju traktor Fendt 942 od 420 KS

"Drugo poboljšanje je količina sjemena. Sustav je opremljen GPS navigacijom, najnovijeg tipa, preciznosti do 3 cm, gdje ne dolazi do preklapanja u sjetvi redova, pri čemu stroj sam sebe isključuje iz bacanja sjemena u tlo, što u konačnici znači 10 posto manje potrošenog materijala na istoj jedinici površine", precizira.

Nadalje priča kako je sam stroj, a onda i njegov kapacitet, vrlo velik. Saznajemo da mijenja tri sijačice i tri traktora stare tehnologije. "To nam donosi i do upola manje potrošenog goriva za istu jedinicu površine. Sve su ovo benefiti ka nižim troškovima, zaštiti prirode i na kraju, da se prema tlu obaziremo kao živom biću", komentira Andrašević.

Pored svega ovaj stroj ne traži dodatne napore u pripremi tla za sjetvu jer je vrhunske tehnologije i može ići u manje pripremljeno zemljište s istim efektom. "Dapače, imamo poboljšane sklopove, ove godine čak više od 70.000 hektara biljaka kukuruza uz manje prohoda. I tu smo uštedjeli na gorivu. Sve je to veliki dobitak", naglašava dodajući da uz manje prohoda i manevriranja po tlu, ulaze u optimalan prostor upravljanja resursima. Sve su ove stavke, priznaje, strateški važne kako radi veće kvalitete, tako i zadržavanja minimalnih prinosa koje imaju već godinama, ali i trošenja manje reursa koji su sve skuplji i skuplji.

Također koriste iorgansko gnojivo što je, ističe ovaj stručnjak, prepoznala i Republika Hrvatska kao jedan od strateških dijelova za povećanje boniteta tla. "Svjedoci smo ekstremnog vremena, a što je tlo bonitetnije, manje je podložno stresu. Da bismo ispunili ciljeve, na to moramo paziti. Kao dobar gospodarstvenik, šaljemo uzorke tla na analizu u državnu agenciju, kako bismo pratili njegovo stanje", otkriva te dodaje da koriste zelenu gnojidbu i to ne samo minimalne količine koje zahtjeva država nego i više. "Smatramo da je to bitna mjera koja poboljšava njegovu strukturu, da bi mu dali što bolju pripremu za zimski period."

Precizna sjetva

Više je puta spomenuo kako je upravo očuvanje tla i njegova kvaliteta vrlo važna za ovu tvrtku. Kaže kako je organska tvar u tlu kojega obrađuju različita od table do table. Ponegdje je ima jedan, a ponegdje i do 3,5 posto što nije ni puno ni malo, komentira. Upravo ovakvom tehnologijom pokušavaju ga očuvati, što postižu i preciznošću sjetve. Naime, sjeme je posijano u točnom, jednakom razmaku čime se postiže puno manja kompeticija. Jer ako je razmak negdje manji, negdje veći, onda je i plod drugačiji, pojašnjava. 

"U datom trenutku, kada trebate izvršiti njegu usjeva i suzbijanje korova, koristit ćete minimalnu količinu kemijskih sredstava koji su kod precizne sjetve dostatni. Dakle, nije potrebno raditi korekcije jer na ovaj način ne upravljate samo usjevima nego i korovima koji će izaći. Ako imate različite razine uzrasta biljke, to ne možete raditi", objasnio je uz dodatak kako ujednačen razvoj važan i kod berbe.

Igor Andrašević, direktor ratarstva u PJ Brestovac

"Nije isto ako imate različitu vlagu klipova i zrna gdje morate dodatno trošiti energiju za sušenje."

Sjeme "ispucava" u tlo

Dakle riječ je o 24-rednoj sijačici s razmakom od 50 cm za kulture kao što su šećerna repa i soja. "Adaptacijom dođemo na 16 redova razmaka 70 cm, za primjerice kukuruz, suncokret i sl. Spremnik za gnojivo je kapaciteta 5.000 litara, sjetvena tijela kapaciteta 90 litara, a spremnik za insekticid 30 litara", opisao je Davor Jozić, glavni mehanizator u Belju. 

Kaže kako je glavna razlika između ove i starijih sijačica ta što ona radi na principu nadtlaka gdje "ispucava" sjeme od sjetvenog tijela, brzinom od 40 do 50 km na sat, u zemlju. Pritisak po svakom tijelu može ići do 325 kg, tako da se dobije ujednačena sjetva, a onda i jednoliko nicanje.

Pritom stroj pokazuje točnu količinu sjemena koju sije kao i točan razmak u svakom redu. Kako je proizvođač definirao, tako je i na oranici, tvrde u Belju. 

Na njezinom donjem dijelu se nalaze i zupčanici, tzv. prsti koji u prvom prohodu otvaraju površinu zemlje. Također ima mogućnost postavljanja zvijezde kod reducirane obrade i direktne sjetve. Na taj način siju kukuruz u postrnoj sjetvi, nakon što skinu krmne kulture. Sijačicu prati i 16-redni kultivator za međurednu kultivaciju. 

Ima i mogućnost postavljanja zvijezde 

Kada je riječ o jarim kulturama, ove su godine posijali na više od 7.000 ha kukuruza, više od 2.200 ha uljarica i nešto više od 1.600 ha šećerne repe, samo u Belju. "Naravno, tu su i kolege iz VUPIK-a i PIK-a koji imaju istovjetne tehnologije. U VUPIK-u smo nabavili istu ovakvu sijačicu prije tri godine. To je bila prva takva u jugoistočnoj regiji Europe koja je ušla u proizvodnju", ističe Andrašević dodavši da nakon što su ju testirali, uvjerili su se u njezine kvalitete i benefite, nastavili su sukcesivnu nabavku strojeva. U planu im je sto posto zamijeniti staru tehnologiju te napraviti još veće uštede.

Saznajemo da u Fortenova grupi postoje dvije ovakve i dvije upola manje sijačice za manje površine te sjemenske usjeve koji su im izuzetno bitni, posebno za njihove partnere Poljoprivredni institut Osijek i BC Institut, a sve kako bi imali dostatne količine kukuruza u Republici Hrvatskoj sljedećih godina.

Zadnji posijan, a odlično izgleda

Nedaleko od PJ Brestovac nalazi se i polje kukuruza posijano ovom sijačicom. Bez obzira na nedostatak oborina, usjev izgleda vrlo dobro. "Zbog velikog obima posla u Belju ne možemo ući u optimum vremena. Ovdje možete vidjeti kukukuruz koji je sijan među zadnjima. No, on je izrazito tamno zelene boje što je pokazatelj dobrog odnosa tla i biljke", pokazuje nam otkrivši da je sjetva obavljena uz iste inpute, ništa veće nego se radilo na ostalim tablama. 

"Cilj je da vam proizvod pokrije nedostatke na koje ste bili primorani jer ne možete posijati sve do 5. travnja. Ovaj kukuruz izuzetno dobro izgleda, takav mu je sklop i kondicija, iskoristio je dušik u najboljoj fazi šestog lista kada se u klipu generira broj redova i zrna u redu. Tu je prvi prinos. Ova nam tehnologija donosi upravo to", kategorički tvrdi. 

Kukuruz odlično izgleda

I u Belju su mijenjali rokove sjetve. Kako kaže ovaj agronom, nije isto sada i prije 30 godina kada e on sijao 15. do 20. travnja. "Sada je sjetva redovito 1. travnja, a u sušnim se periodima razmišlja ući i u treći mjesec. Istina, mraz može doći u petom mjesecu, ali što ako ne posijete na vrijeme, a mraz ne dođe?"

Ovaj nam je stručnjak čija je uža specijalnost upravo kukuruz otkrio da je rekord prinosa u suhom ratarenju zabilježen u SAD-u, a iznosi 23,5 tone suhog zrna po hektaru, i to u Kentuckyju, Massachusettsu, Pennsylvaniji i Virginiji. Ondje ova kultura dobije oborine u kolovozu, što je, kaže, kao da kod nas imate navodnjavanje. Napominje da je ova brojka genetički potencijal biljke koji nama nije ostvariv zbog klimatskih prilika. "Srpanj ima izuzetno visoke temperature, kada je on u oplodnji, a polen treba nižu temperaturu od 33 stupnja i relativnu vlažnost zraka da bi letio, bio vijabilan. U nekim proizvdonim godinama, pod navodnjavanjem, na 90 tisuća biljaka, možemo imati više od 15 tona čistog kukuruza po hektaru", komentira. 

Pripremnim radnjama do manje stresa za biljku

Govorimo li o navodnjavanju, u ovoj tvrtki ga imaju na više od 700 ha. U planu je podići površine pod ovim sustavom pa bi uz mehanizaciju značajno mogli doći do stabilnosti proizvodnje. "Zadnjih 15 do 18 godina imali smo 4 do 5 sušnih razdoblja koje se nekada moglo kompenzirati kroz mehanizaciju, a nekada ne, kao 2012. koja je bila ekstrem ekstrema. Tada je i hibridni kukuruz pao na pet do šest tona po hektaru", prisjeća se Andrašević koji, kako kaže, je za navodnjavanje, ali smatra da je biljci u pripremnim radnjama treba dati sve da ona kada dođe u ekstreme uvjete, preživi, a što se radi godinu dana ranije.

"Uskoro ćemo u žetvu, a već krećemo u proizvodnju za sljedeću godinu - duboku obradu, poštivanje tla, organsku gnojidbu. Tek kada imate tu praksu pet, šest godina, možete imati organski rast proizvodnje i stabilnost", komentira. 

Moćan stroj

Saznajemo i da su samodostatni kada je riječ o stočnoj hrani te da su se pripremili za poremećaje na tržištu, poput onoga uzrokovanog pandemijom, a onda i ratom u Ukrajini. Time se vode i u budućnosti. "Kao što želimo da tlo bude manje podložno stresu, tako i mi, gledamo u budućnost, da budemo što fleksibilniji."

Kada je riječ o modernizaciji, kaže kako već desetak godina koriste dronove, a planiraju i satelitski monitoring, kada budu mogli cjelokupnu mehanizaciju prebaciti na nove tehnologije. Priznaje kako takva oprema nije jeftina, niti ju je lako nabaviti, odnosno dobiti u kratkom vremenu. No, u njihovoj proizvodnji sve ide prema tome.

Spremni su i na novi ZPP za kojega Andrašević smatra da će sigurno donijeti promjene koje oni provode i prilagođavaju im se, zaključuje, posljednjih deset godina. 
 


Fotoprilog


Tagovi

Belje Sijačica Väderstadt PJ Brestovac Moderna tehnologija Brzina sjetve Igor Andrašević ZPP Očuvanje tla


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

RURuP konferencija na #FAZOS nakon uspješno završenog Online tečaja o Perifernim ruralnim područjima.

Jedva čekam srpanj i studijsko putovanje u Grčku, u sklopu tečaja :)