U Drenovcima će se godišnje preraditi 30.000 tona GMO free soje

Hrvatska je jedno od najpogodnijih područja za uzgoj soje, a osim zbog geografskog položaja i stručnih proizvođača, ima ono najvažnije - domaći sortiment. Ipak, svih ovih godina smo ju kao kvalitetnu sirovinu izvozili, a onda od te iste sirovine uvozili znatno skuplje finalne proizvode koji su sadržava i onu genetski modificiranu.

Situaciju će sada promijeniti Centar za preradu GMO free soje koji se planira izgraditi u Drenovcima, Vukovarsko-srijemskoj županiji. 

"Projekt je u fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije te nas očekuje ishodovanje građevinske dozvole, zatim raspisivanje natječaja do kraja godine te početak gradnje prerađivačkog pogona. Izgradit ćemo tvornicu u kojoj će se godišnje prerađivati 30.000 tona“, objasnio je za Osječku televiziju županijski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić tijekom predstavljanja projekta.

Dodatna vrijednost i veći dohodak proizvođaču

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić tom prigodom je naglasio kako je FAZOS partner na ovom hvalevrijednom projektu te napomenuo kako će kroz projekt biti izgrađen proizvodni pogon koji je vrlo značajan za sve proizvođače.

"U dugoročnom pogledu, želimo osnovati proizvođačku organizaciju koja će omogućiti svim poljoprivrednicima određenu zaštitu“, rekao je.

Dodao je kako imaju za cilj stvoriti preduvjete za zaštitu proizvedene GMO free ove uljarice koja bi trebala završiti u Hrvatskoj, u domaćim proizvodima životinjskog podrijetla, ali i u proizvodima za ljudsku prehranu. "Ovo je prilika da proizvođači ostvare dodatnu vrijednost, a time i veći dohodak u gospodarstvu“, naglasio je dekan.

Hrvatska ima velike resurse za proizvodnju ove kulture i što se tiče geografske pozicioniranosti, prije svega Dunavske regije- najbolje područje za proizvodnju ove kulture u Europi, ali ima i obučene ljude, razvijenu tehnologiju kao i ono najvažnije domaći sortiment. 

Prepoznatljivost i konkurentnost na EU tržištu

Soja Poljoprivrednog instituta u Osijeku zauzima 70% površina u Hrvatskoj. "Stvaramo ga klasičnim, oplemenjivačkim putem i nije genetski modificiran te ima izuzetne hranidbene vrijednosti tj. visoki sadržaj i kvalitetu bjelančevina te ulja u zrnu“, pojasnila je znanstvena savjetnica s ovog instituta dr. sc. Aleksandra Sudarić. 

Istaknula je i kako Istočna Slavonija ima dugu tradiciju proizvodnje ove uljarice koja se ovdje počela uzgajati ranih 70-tih godina, a sada će se i prvi preradbeni kapaciteti za njezinu preradu graditi ovdje.

"Uvijek u svim ekonomijama, finalni proizvod ima veću vrijednost od sirovine, a naša kao sirovina prepoznata je i tražena na europskom tržištu tako da ju izvozimo u velikim količinama“, napominje savjetnica.

Dodaje kako su domaće sjemenarske kuće već priznate u svijetu, a sada bi od njihove kvalitete i sami trebali imati koristi. "Hrvatska tako dobiva svoju prepoznatljivost i konkurentnost na europskom tržištu“, poručila je.

Nedostatak oborina najveći problem

Poljoprivredna zadruga "Sekice" u Drenovcima trenutno ugovara uzgoj ove kulture na 600-700 hektara godišnje. Uključivanjem u projekt očekuju još lakši pristup tržištu i plasman proizvedenih količina. "Soja je jedna od najboljih uljarica u našem kraju“, navodi Upravitelj ove zadruge Marko Komesarović.

Na pitanje koji su onda najčešći problemi s kojima se susreću kao proizvođači, Marijan Novoselac iz tvrtke Azareja rekao je kako ih brine nedostatak oborina kada ih treba najviše, početkom srpnja, a to je osnovni razlog za dobar ili loš prinos. Uz prosječan prihod od četiri tone po hektaru, mogu, ističe, solidno živjeti i imati zaradu, ali naravno uz stabilnu cijenu.

Hrvatska odlučna u proizvodnji neGMO soje, potencijala i domaćih sorti za daljnje širenje nam ne nedostaje

Inače, projekt ukupne vrijednosti 1.402.940,00 kuna sufinancira se bespovratnim sredstvima u iznosu 85% ukupnog iznosa, odnosno 1.192.499,00 kuna, osiguranim u okviru Poziva za iskaz interesa za dodjelu nepovratnih sredstava iz Prioritetne osi 10. Tehnička pomoć Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” godine za sufinanciranje pripreme strateških projekata regionalnoga razvoja u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

Više o Centru možete pogledati u videu: