• Mineralna gnojiva
  • 24.06.2015. 10:20

Tko kontrolira svjetsku sigurnost hrane?

Kolika je zapravo ovisnost poljoprivrede o sintetičkim gnojivima, čija proizvodnja ovisi o ograničenim prirodnim resursima?

Foto: depositphotos.com/SimplePhoto
  • 467
  • 60
  • 0

Fosfor (P) je element koji se nalazi na raskrižju sigurnosti hrane i ublažavanja klimatskih promjena. Nedavna su istraživanja francuskih stručnjaka pokazala da, bez obzira modele utvrđivanja klimatskih promjena, dostupnost fosfora određuje razinu proizvodnje biomase, a time i skladištenja ugljika u ekosustavima.

Stalno povećanje potražnje za biomasom iz poljoprivrede radi proizvodnje hrane, ali i za neprehrambene svrhe te istovremeno smanjenje dostupnosti resursa potrebnih za proizvodnju gnojiva postavljaju pitanje kolika je zapravo ovisnost poljoprivrede o sintetičkim gnojivima?

Ugrožena globalna sigurnost hrane

Ovisnost o dušiku obično se izračunava na godišnjoj razini prilikom čega se procijenjuje odnos između količine dušika unešenog u tlo putem sintetičkih gnojiva i sadržaja dušika u proizvodima nakon učinjene žetve ili berbe. Na ovaj je način dokazano da, na svjetskoj razini, 40% proizvodnje proteina ovisi o sintetskim dušičnim gnojivima.

Zalihe fosfatnih stijena, koje se koriste za izradu mineralnih gnojiva, nestat će u roku 100 do 300 godina.

Slične statistike ne postoje za fosfor. No, upravo taj element koji je nužan kako bi se izradilo sintetsko gnojivo postaje prijetnja globalnoj sigurnosti hrane, budući da rezerve fosfatnih stijena postaju sve oskudnije.

Računanje ovisnosti poljoprivrede o sintetičkim fosfornim gnojivima nešto je složenije. Jer, za razliku od dušika, fosfor se nakuplja u tlu, što dovodi do pogrešnih procjena prilikom obavljanja izračuna na godišnjoj razini.

Ovisnost proizvodnje o fosfatima u tlu

Modelom koji su istraživači koristili moglo se utvrditi kakve su se promjene događale u tlu na prostorima Francuske nakon Drugoga svjetskog rata, a koje su pokazivale utjecaj fosfora na plodnost tla. Prema analizama, od 1948. godine, udio fosfora u ishrani bilja znatno se povećao, a navedene su se količine stabilizirale i smanjile 1970-tih godina, smanjenjem uporabe sintetičkih gnojiva.

Model je pokazao da je u ovom trenutku, oko 82% fosfora u tlu posljedica ljudskog djelovanja. To znači da je on došao izravno (primjenom sintetičkih gnojiva) ili neizravno (preko primjene organskih gnojiva sadrže fosfor podrijetlom iz sintetičkih gnojiva) iz geoloških naslaga koja se koriste kako bi se izradila gnojiva. Isto tako, što se tiče poljoprivrednih površina, oko 84% fosfora došlo je u tlo ljudskim djelovanjem.

Maroko, Kina i SAD kontroliraju 85% fosfatnih rudnika.

Ovi rezultati pokazuju da, unatoč znatnom smanjenju upotrebe sintetičkih fosfornih gnojiva nakon 1970-tih godina zbog uvođenja održivih poljoprivrednih praksi, poljoprivredna proizvodnja u Francuskoj i dalje se vrlo snažno oslanja na ostatke fosfora koji je u tlo došao ljudskim djelovanjem u prošlosti.

Utvrditi stvarnu ovisnost poljoprivrede o sintetičkim gnojivima

Model koji su francuski istraživački razvili, primijenit će se na brojne zemalje radi procjene njihove ovisnosti plodnosti tla o dostupnom fosforu u tlu, unešenom djelovanjem prijašnjih poljoprivrednih praksi. Cilj je da se utvrdi globalna slika povezanosti fosfora i plodnosti tla te ovisnosti poljoprivrede o sintetičkim gnojivima.

Budući da Maroko, Kina i SAD kontroliraju 85% fosfatnih rudnika, znači li to ujedno da o njima ovisi i globalna sigurnost hrane?

Foto: depositphotos.com/SimplePhoto


Tagovi

Fosfor Sigurnost hrane Mineralna gnojiva Fosfatne stijene Klimatske promijene Sintetička gnojiva Održive poljoprivredne prakse


Autorica

Marina Bošnjak

Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.