Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljomehanizacija
  • 19.05.2022. 18:00

Teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu

U znanstvenoj analizi suvremeni kombajni su uspoređeni s najtežim dinosaurima. Kakav je učinak na zemljište?

Foto: Depositphoto/Andrew_shots
  • 916
  • 153
  • 0

Poljoprivredna mehanizacija je napravila pravu revoluciju u poljoprivredi. Omogućila je razvoj ovog sektora, obradu većih površina i više prinose uzgajanih kultura. Pored pozitivne strane javile su se i mane, a jedna od njih je zbijanje zemljišta.

Švedski znanstvenici su objavili analizu u Zborniku Nacionalne akademije znanosti (PNAS) kojom tvrde da je teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu.

Thomas Keller, profesor poljoprivrednih znanosti Švedskog sveučilišta u Uppsali ističe da bi trebalo projektirati poljoprivredne strojeve tako da ne prelaze određenu težinu: "Zbijanje se može dogoditi u roku od nekoliko sekundi prilikom vožnje, ali mogu proći i desetljeća da se takvo zemljište oporavi."

Kombajni kao dinosauri

Osim gubitka plodnosti, ova pojava dovodi do pojave poplava. Dugoročnim terenskim proučavanjima je dokazano da zbijanje tla teškom mehanizacijom može dugoročno narušiti njegovu funkcionalnost. Analizirani su utjecaji težine kombajna i poljoprivrednih guma, a pokazalo se da je tzv. stres tla na površini skoro konstantna od 1960-ih do danas, dok se stres u podzemlju, tj. u zoni korijena biljaka, stalno povećava.

Zbijanje se može dogoditi u roku od nekoliko sekundi (Foto: Depositphotos/Thislama)

Suvremeni kombajni su upoređeni s divovskim sauropodima koji su bili najteži dinosauri koji su hodali. I dok površinski sloj ostaje pod istim opterećenjem desetljećima zahvaljujući pneumaticima, negativno djelovanje ežine velikih strojeva prenosi se u dubinu, u zonu rasta korijena. Strojevi su odavno prekoračili mehaničku granicu koju zemlja može podnijeti.

Pravilnim tlakom zraka u pneumaticima spriječite zbijanje tla

Svojim prohodima istiskuju zrak i vodu, zbijaju dublje slojeve koji postaju praktično neplodni.

Sve teži strojevi

Kombajni koje koristimo su svake godine sve jači, sve teži. Ukupna težina natovarenog kombajna je povećana skoro deset puta. Od 4.000kg u 1958. godini došli smo do današnjih uređaja koji su 2020. težili oko 36.000 kg. Opterećenje kotača na prednjoj osovini je sa 1.500 povećano na 12.500kg.

Ukupna težina natovarenog kombajna je povećana skoro deset puta (Foto: Depositphotos/fotokostic)

Stoga je izražena sličnost divovskih dinosaura i današnjih strojeva u masi i kontaktnoj površini. Nametnulo se pitanje kakav je bio mehanički utjecaj ovih prapovijesnih životinja na produktivnost zemljišta? Ogromna težina sauropoda morala je biti podržana s tri stopala tijekom kretanja, a opterećenje po stopi bilo je 20.000 kg ili više, s obzirom na to da je najteži sauropod bio težak 60.000 do 80.000 kg. Suvremeni kombajn za šećernu repu kada je potpuno natovaren težak je 60.000 kg, ali je opremljen s tri osovine i šest guma, što rezultira oko 10.000 kg po kotaču. To nam daje podatak da najteža moderna poljoprivredna mehanizacija ima samo oko pola težine najtežeg sauropoda po nozi.

Ipak, negativan učinak velike težine na zbijanje zemljišta nije izbjegnut. Analiza je pružila dokaze da sadašnji trendovi povećanja težine poljoprivrednih vozila nisu održivi. Neophodno je prilagođavanje, jer su opterećenja dubljih slojeva zemlje sve veći. 


Tagovi

Kombajn Teška mehanizacija Poljoprivredna mehanizacija Zbijanje zemljišta Plodnost tla Thomas Keller Zbijanje tla


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Došli smo provjeriti stanje usjeva kod Predraga Begića u Sisačko-moslovačku županiju. Kukuruz je do jučer plivao u 15 cm vode, ali pšenica se "izvukla" bez muke. Kako to? Doznat ćete uskoro...