Pretraga tekstova
Suša, oluje i vjetrovi su smanjili prinose kukuruza. Izdvojena su novčana sredstva za ublažavanje globalne nestašice hrane
Prema podacima koji su prikupljeni od strane Međunarodnog vijeća za žitarice (IGC), do kraja žetvene godine 2022/23 svjetske zalihe kukuruza bit će dovoljne za samo 80 dana potrošnje. To je 28 posto manje u odnosu na prije pet godina i najniža razina od 2010/11 sezone, objavio je Reuters.
Komentiraju da bi to bilo manje zaliha nego 2012., kada je posljednja globalna prehrambena kriza potaknula nerede.
Za ublažavanje nestašice hrane Svjetska banka je izdvojila 30 milijardi dolara pomoći, a američki predsjednik Joe Biden je najavio 3 mlrd.$ dodatnih sredstava za borbu protiv globalne prehrambene nesigurnosti.
Posebnu brigu izaziva situacija u Africi. Naime, prema podacima Ujedinjenih nacija pola milijuna djece u Somaliji se suočava s najvećom glađu u ovom stoljeću. Rog Afrike je zahvatila suša, a od nje su stradali i drugi dijelovi svijeta. Prinosi proizvođača su niski.
S druge strane svijeta, uzgajivač kukuruza iz Južne Dakote Mark Gross očekuje da će ove jeseni na pojedinim poljima ubrati samo 20 bušela po akeru (samo 1,27 t/ha, op.a) što je za 80 posto manje od tamošnjeg prošlogodišnjeg prosjeka.
Ondje je proljeće bilo vrlo suho, a zatim su uslijedile dvije oluje s udarima vjetra od 160km/h. Sve ukazuje da će godina biti krizna kao 2012. kada su zabilježeni minimalni prinosi.
Na globalnom nivou zalihe svih požnjevenih žitarica će dostići osmogodišnji minimum na kraju sezone, priopćio je IGC. Na oskudne zalihe djeluju klimatske promjene i rastuća globalna potražnja za stokom koja se hrani kukuruzom.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Kukuruz Zalihe kukuruza Svjetske zalihe IGC Nestašica hrane
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.