• Proizvodnja maka
  • 26.02.2016. 14:30

Sve veći interes za sadnju uljanog maka

Proizvodnja maka mora se prijaviti Ministarstvu poljoprivrede u roku 30 dana od sjetve, a najkasnije do 01. svibnja tekuće godine.

Foto: pixabay.com
  • 2.246
  • 269
  • 0

Uzgoj uljanog maka u nas je praktički napušten, a potrebe za sjemenom za izradu kolača podmiruju se uvozom. Za te svrhe osobito se cijeni sjeme tamnoplave i sive boje.

Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj povećava se interes za uzgoj uljanog maka. Stoga je cilj naših istraživanja bio utvrditi prinos sjemena i druga agronomska svojstva inozemnih sorata i izvornih domaćih populacija uljanog maka u agroekološkim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske te na temelju dobivenih rezultata odabrati najbolje sorte za ovo područje. Istraživanja su provedena kroz sortne mikropokuse postavljene na pokušalištu zagrebačkog Agronomskog fakulteta tijekom 2013. i 2015. godine.

Hrvatska sorta maka druga po količini prinosa

U istraživanje su bile uključene četiri inozemne sorte i to Opal, Lazur, Major i Matis te dvije domaće populacije maka nazvane prema lokaciji gdje su prikupljene Gornji Bogićevci - IND00042 i Beli Manastir - IND00043. Pokus je bio postavljen prema metodi slučajnog bloknog rasporeda u pet ponavljanja. Na pokusnim površinama provedena je uobičajena tehnologija proizvodnje za uljani mak.

Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti kako su se istraživane sorte i domaće populacije maka značajno međusobno razlikovale po prinosu sjemena, broju tobolaca po biljci, masi sjemena po tobolcu, masi sjemena po biljci i masi 1000 sjemenki samo u 2013. godini. U prosjeku istraživanja, najrodnije sorte odnosno populacije bile su Opal sa 847 kg/ha, Beli Manastir sa 834 kg/ha i sorta Major prinos koje je bio 816 kg/ha.

Važni su plodored i dobra obrada tla

Mak obavezno treba uzgajati u plodoredu kako bi se smanjila opasnost od bolesti plamenjače i crne pjegavosti maka te štetnika makove pipe. Na istu se površinu može sijati nakon 4 do 5 godina. Dobre pretkulture su strne žitarice, krumpir i zrnate mahunarke. Za sjetvu maka, pravilna obrada ima veliku važnost, jer na loše obrađenom tlu, teško niče.

Tlo mora biti očišćeno od korova, površina usitnjena i poravnata, a sjetvena posteljica tvrđa, kako bi se sjeme posijalo plitko i na istu dubinu. Ukoliko su pretkulture bile strne žitarice ili povrtne kulture koje se vade u isto vrijeme kad i žitarice, tlo je potrebno nakon žetve plitko preorati, pretanjurati ili obraditi kombiniranim kultivatorom, kako da bi se spriječilo prekomjerno isušivanje. U jesen treba zemlju izorati na uobičajnu dubinu. Ukoliko pretkulture napuštaju tlo tijekom jeseni, potrebno je obaviti oranje na 25 - 35 cm dubine.

Sjetva mora biti obavljena prije travnja

Na težim tlima, odmah nakon oranja treba obaviti grubu pripremu tla, tj. obraditi tlo tanjuračama ili drljačama, kako bi lakše obavili predsjetvenu pripremu tla u proljeće. U proljeće, kad se površinski sloj tla prosuši, treba obaviti drljanje odnosno pripremiti tlo sjetvospremačem.

Predsjetvenu obradu treba napraviti vrlo kvalitetno i plitko, maksimalno do 5 cm dubine. Sjetva se mora obaviti, najkasnije do 01. travnja, odnosno kad se tlo zagrije do 5 stupnjeva celzijevih. Za sjetvu se koriste žitne sijačice ili one za sitnosjemene kulture. Optimalna gustoća sklopa za uljani mak je 60 - 80 biljaka/m2 u žetvi. Takav broj biljaka postiže se sjetvom na međuredni razmak 25 ili 30 cm uz upotrebu 1,0 - 1,4 kg/ha sjemena. Sjetva se obavlja na 1,0 -1,5 cm dubine. Mak se može gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima.

Preventivnim tretiranjima protiv bolesti

Od bolesti, mak najčešće napadaju plamenjača (Peronospora arborescens de Bary), crna pjegavost maka (Helminthosporium papaveris Saw.) i siva plijesan (Botrytis cinerea Pers. Fr.). Za suzbijanje plamenjače preporučuje se preventivno tretiranje dozvoljenim fungicidima u preporučenim koncentracijama. Mladim biljkama štete mogu napraviti zemljišni štetnici kao što su žičnjaci, sovice pozemljuše, grčice hrušta i rovac. Tijekom vegetacije, na biljkama se mogu pojaviti makova ili bobova crna lisna uš, makova siva pipa ili makova mušica.

Sjeme maka nakon žetve odlazi u sušare

U našim uvjetima žetva se obično obavlja u drugoj polovici srpnja. Mak mora u potpunosti dozrijeti, jer je nezrelo sjeme loše kvalitete. Na velikim površinama žetva se obavlja žitnim kombajnom, a na malima ručno. Pri dobroj agrotehnici i povoljnim vremenskim uvjetima prinos sjemena je između 800 i 1000 kg/ha. Sjeme maka lako se kvari zbog visokog sadržaja ulja. Zato se nakon vršidbe odmah treba očistiti i osušiti u specijalnim sušarama.

Proizvodnja maka mora se prijaviti Ministarstvu poljoprivrede najkasnije u roku 30 dana od sjetve, a najkasnije do 01. svibnja tekuće godine. U Hrvatskoj se proizvodnjom maka bavi tek nekoliko poljoprivrednih gospodarstava.

Autori: Milan Pospišil, Marina Brčić, Ana Pospišil, Jasminka Butorak, Dubravka Škevin i Marko Obranović.

Prijavni obrazac za uzgoj maka dostupan je ispod teksta.

Foto: pixabay.com


Dokumenti


Tagovi

Uljani mak Agronomski fakultet Beli Manastir Gornji Bogićevci Opal Lazur Major Matis Milan Pospišil Marina Brčić


Partner

Simpozij agronoma

Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 23 93 701, e-mail: [email protected] web: http://sa.agr.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kavezni uzgoj paradajza i paprike te pokušaj uzgoja WC papira #ostanikodkuće