Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sumpor
  • 05.09.2012.

Sumpor u ishrani bilja i ljudi

Sponzorirani članak - Plodovi zemlje

  • 13.295
  • 329
  • 0

Iako sumpor nije prvi hranjivi element na koji ćete pomisliti pri uzgoju bilja ili u svojoj prehrani, njegova uloga i važnost za razvoj zdravih biljaka i blagotvorni utjecaj na zdravlje čovjeka je poznato već više od dva stoljeća. Sumpor kao sastavni dio proteina je element koji je nužan za život i zdravlje ljudi, životinja i biljaka.

Važnost sumpornih spojeva u ljudskom organizmu

Glavni izvor sumpora za čovjeka su aminokiseline: metionin, cistein i cistin. Metionin kao esencijalnu aminokiselinu ne možemo proizvesti, nego je unosimo prehranom kroz proteinske namirnice (meso, riba, jaja).

U ljudskom organizmu sumpor se nalazi; u hrskavici (hondroitin sulfat i glukozamin sulfat), u vezivnom tkivu kože (kolagen), u strukturnim proteinima kose i noktiju (keratin), u topljivim proteinima krvne plazme (albumini, globulini), u imunoglobulinima, u sastavu vitamina B1 (aneurina), vitamina H (biotina). U polipeptidnim hormonima kao što su: inzulin i hormoni zadnjeg režnja hipofize: oksitocin i vazopresin ugrađen je u molekulu heparina koji sudjeluje u procesima vezanim za zgrušavanje krvi (kaoagulaciju). Pojedini spojevi koji u sebi sadrže sumpor (SH skupina) imaju važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelančevina (acetil CoA).

Lokalno na koži sumpor je keratolitik (odstranjuje zadebljali sloj kože), blagi antiseptik i blagi antimikotik. U manjim koncentracijama djeluje keratoplastički (potiče stanice epidermisa na regeneraciju). Primjenjuje se u terapiji akni, prhuti, seboreje, alopecije, kod ekcema i sl.

Sumporne termalne vode koriste se u terapiji kroničnog reumatizma, neuralgija, katara dišnih organa. Sumpor metabolički ima važnu ulogu u procesima detoksikacije, stimulacije imunološkog sustava i regulacije cirkulacije krvi.

Važnost sumpornih spojeva u biljkama

U biljkama sumpor sudjeluje u građi mnogih enzima, sadrže ga vitamini biotin (vitamin H), tiamin (vitamin B1), zatim različiti antibiotici i biljna ulja te sudjeluje u građi aminokiselina (cistein, metionin) te je sudjeluje u građi aromatičnih spojeva (npr. u češnjaku). Smatra se da sumpor ima važnu ulogu u otpornosti biljaka prema niskim temperaturama i suši. Sumpor je kao biljno hranjivo izuzetno važan u formiranju endosperma žitarica koji ima značajan utjecaj na prinos i kvalitetu žitarica i sadržaj ulja u uljaricama (uljane repice, uljnih bundeva, suncokreta). U proizvodnji povrća najviše sumpora zahtjevaju kupus, cvjetača i luk.

Sumpor u tlu

Sumpor se u tlu nalazi u organskom obliku i anorganskom obliku.

Organska tvar u tlu važan je izvor raspoloživog sumpora u tlu. U ocjeditim i prozračnim tlima 60-90 % ukupnog sumpora tla se nalazi u organskoj tvari. Za prelazak sumpora u oblik koji biljke lako usvajaju- SO42- veliku ulogu imaju mikroorganizmi. Mikrobna biomasa tla je ključna pokretačka sila u mineralizaciji te oslobađanju sumpora iz organske tvari.

U sedimentnim stijenama sumpor je ugrađen obliku teže razgradivih spojeva (npr.FeS). Tlo se obogaćuje sumporom iz stijena u kojima je u obliku sulfida. Tijekom njihove razgradnje se oslobađa sumpor i oksidira. Oksidaciju obavljaju sumporne bakterije od kojih su najznačajnije Thiobacillus spp (Thiofer NPA).

Uloga kemolitotrofnih bakterija iz roda Thiobacillus (Thiofer NPA) u procesu oksidacije i redukcije sumpora je velika. Oksidacija sumpora ili sulfurifikacija je važan korak ciklusa sumpora koji utiče na poboljšanje plodnosti tla. Rezultira formiranjem sulfata, koji biljke mogu iskoristiti, a kiselost iz te reakcije pomaže topivosti drugih biljnih hranjiva.

Sumpor se akumulira u tlu i taloženjem iz atmosfere gdje se nalazi kao SO2 ili H2S. Suvišak sumpora može se javiti u blizini industrijskih zona s velikom misijom sumpora u atmosferu. Kod suviška sulfata lišće ima po rubovima i u međunervnim površinama tamne pjege, a plodovi sazrijevaju ranije. U tlu zbog suviška sumpora dolazi do zakiseljavanja tla. Gnojidba mineralnim gnojivima i primjena sredstva za zaštitu bilja koja sadrže sumpor također obogaćuju tlo sumporom.

Zahvaljujući mjerama za zaštitu okoliša i uspješnom smanjenju atmosferskog onečišćenja emisijama sumpora u atmosferu, taloženje sumpora u tlo iz atmosfere je znatno manje. Kao rezultat, količina sumpora koji stiže u tlo je smanjena. Korištenjem visokokoncentriranih kompleksnih gnojiva (bez ili s malo punila) sumpor se sve manje unosi u tlo pa se u intenzivnoj proizvodnji može dogoditi da ga nema u potrebnim količinama za postizanje visokih prinosa.

Nedostatak S može se javiti na tlima slabo podložnim mineralizaciji i siromašnim humusom. Simptomi nedostatka sumpora u biljci slični su deficitu dušika, kloroza se može primjetiti najprije na mlađem lišću (za razliku od dušika gdje se nedostatak primjećuje najprije na starijem lišću). Stabljika je kraća, listovi su deblji, uži i kraći te dolazi do uvijanja lišća. Kod uljane repice i šećerne repe lišće može dobiti ljubičastu nijansu zbog povećane sinteze antocijanina.

Nedostatak sumpora snižava sadržaj klorofila, smanjuje fotosintezu, slabi okus aromatičnih spojeva (npr kod Allium sp.), kod žitarica smanjuje sadržaj proteina, povećava nitrate, a time se smanjuje kvaliteta pečenja u pekarskoj industriji ( što je vidljivo kod pečenja u jakom smeđenju, sniženom elastiticetu brašna,smanjenom volumenu pečenog proizvoda). Pravilnom osnovnom gnojidbom, te primjenom Thiofera (thio-sumpor) žitarice će biti pravilno opskrbljene biogenim elementima a korisni mokroorganizmi će biti pomoćni faktor u dostupnosti hranjiva za biljke.

Važnost sumpornih spojeva u prevenciji i liječenju bolesti

Češnjak - Najstariji i ujedno lako dostupan borac protiv upala i viroza. Ljut i peckav okus češnjaka (Alium sativum) potječe od alil sulfida u osnovi kojih je makroelement sumpor. Upravo taj aromatični peckavi okus po čemu je češnjak prepoznatljiv zaslužan je za blagotvorni učinak na organizam, popravlja prokrvljenost, ubrzava metabolizam, detoksicira te ima povoljan učinak na imunološki sustav. Češnjak povoljno djeluje na bolesti krvožilnog sustava: sprečava ovapnjenje krvnih žila (snizuje ukupni i LDL kolesterol), pomaže u snižavanju krvnog tlaka, sprečava nakupljanje krvnih pločica i stvaranje ugrušaka te poboljšava izmokrivanje (djeluje kao diuretik). Sadrži i supstancije slične prirodnom inzulinu koje pomažu regulaciju povišenog šećera u krvi. Iz češnjaka je izoliran spoj alicin koji djeluje kao prirodni antibiotik. Poznat je povoljan učinak češnjaka kod upala uzrokovanih ne samo bakterijama nego i virusima, gljivicama i parazitima.

Češnjak možemo upotrebljavati na razne načine. Istješnjeni sok pomiješan s limunom i medom uz dodatak malo maslaca te izmiksan može biti odličan namaz za djecu, a ljut okus u ovoj kombinaciji potpuno se neutralizira. Možemo ga upotrebljavati kao čaj ili kao dodatak marinadama,varivima i juhama.Možemo ga dodati jabučnom octu uz drugo začinsko bilje i dobiti aromatizirani ocat ili jednostavno sami napraviti tinkturu od češnjaka.

Za one kojima ljut i peckav okus smeta i koji su radno aktivni postoje uljne kapsule s češnjakom koje se resorbiraju tek u želucu pa nema bojazni od širenje karakterističnog mirisa.

Vitamin H (biotin) - u svojoj strukturi sadrži sumpor. Jedna od namirnica koje ga sadrže je zob i zobene pahuljice, ali ga sadrže i šljive, orasi, grašak i soja. Vitamin H nužan je za pravilan metabolizam proteina i za stvaranje energije a njegov nedostatak izaziva gubitak teka, bolove u mišićima, bolesti kože, nesanicu i sl. Kaša od zobenih pahuljica savjetuje se svima a pogotovo starijim osobama.

Sumpor ulazi u sustav vitamina B1 koji utječe na metabolizam ugljikohidrata, održava tonus mišića, funkciju perifernih živaca, stimulira rad probavnih organa, potreban je za metabolizam stanica srca. U stanjima stresa povećana je potreba za vitaminom, a svaka upala ujedno je stres za organizam. Jedna od biljaka s najvećim sadržajem tog vitamina u svojim plodovima je crna bazga (Sambucus nigra). Ova grmolika biljka blijedožutih cvjetova karakterističnog mirisa, zajedno s kamilicom ubraja se među najstarije ljekovito bilje. U pojedinim zemljama primjerice u Danskoj, sirup od cvjetova bazge i čaj obilato se uzimaju tijekom jeseni i zime i u vrijeme viroza zato što aktivne tvari imaju imunostimulirajuća svojstva. U cvjetovima ima eteričnog ulja, sluzi, holina, samunigrina, smole i saponina, organskih kiselina: jabučne, vinske i valerijanske.

Za sve dodatne informacije se obratite s povjerenjem na:

Plodovi zemlje d.o.o.

tel: +385 (0)98 347 482
tel: +385 (0)99 3470 594
e-mail: [email protected]
url: www.plodovizemlje.hr


Tagovi

Sumpor

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Suncokret u suton ;)